Sinajski poluotok: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
razmak
dopunio
Redak 1:
[[Datoteka:Sinai-peninsula-map.jpg|250pxmini|rightdesno|Sinajski poluotok]]
{{redirect|Sinaj|brdo Sinaj|[[Sinaj (brdo)]]}}
'''Sinajski poluotok''' ili samo '''Sinai''' je trokutasti [[poluotok]] u [[Egipat|Egiptu]] površine oko 60.000 kilometara kvadratnih.
Pustinjsko i gorsko područje sa najstarijim [[samostan]]om na svijetu. Na njemu živi oko 1,3 miljuna stanovnika.
Veza je između [[Mediteran]]a i [[Crveno more|Crvenog mora]]. Bio je poprište nekoliko žestokih sukoba. Nakon [[Yomkippurski rat|Yomkippurskog rata]], [[Izrael]] se povlačio, završivši s tim tek [[1982]]. godine.
 
== Povijest ==
Sinajski poluotok bio je prvo nastanjen narodom Monitu, koji su poluotok nazivali ''Mafkat''. Tijekom [[Prva dinastija drevnog Egipta|prve dinastija]] drevnog Egipta ili i prije, Egipćani pronalaze tirkiz na Poluotoku. Rudnici su djelomice radili tisućama godina, no u današnjoj situaciji pokazali su se ne ekonomski. Rudnici tirkiza su vjerojatno najstariji poznati rudnici.
 
=== Moderna povijest ===
[[Mameluci]] su kontrolirali Sinajski poluotok između 1260. i 1518., kada ga turski sultam [[Selim I.]] zauzima i okončava vlast mamelučkih sultana. Od tada pa do ranog 20-og stoljeća
Poluotokom upravljaja [[Osmansko Carstvo]] sve do 1906., kada dolazi pod kontrolu Egipta kojim su upravljali Britanci. Granica koju su Britanci napravili čini skoro ravnu liniju od
mjesta Rafah na Sredozemnom moru, do mjesta Taba u [[Akapski zaljev|Akapskom zaljevu]]. Ova granica je aktualna i danas kao gržavna granica između Izraela i Egipta.
 
{{Mrva-zemlj}}