Vodovod: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1061108 na Wikidati
Nadopunio Vodovod
Redak 1:
{{dz|[[Vodovod (Novi Travnik, BiH)]]| naselje u općini [[Novi Travnik]], [[BiH]]}}
 
[[Datoteka:Pont du gard.jpg|mini|200px|Rimski vodovod (akvedukt) [[Pont du Gard]] u [[Francuska|Francuskoj]]]]
[[Datotekadatoteka:Drinking water.jpg|mini|200px250px|lijevodesno|Čista [[pitka voda]].]]
 
[[Datoteka:Sisak vodotoranj.JPG|mini|200px|Vodotoranj u [[Sisak|Sisku]]]]
[[Datoteka:Pont du gard.jpg|mini|200px250px|Rimski vodovod ([[akvedukt]]) [[Pont du Gard]] u [[Francuska|Francuskoj]].]]
[[Vodovod]] je sustav [[građevina]] i [[cjevovod]]a namijenjenih opskrbi [[voda|vodom]].
 
[[Datoteka:Sisak vodotoranj.JPG|mini|200px250px|[[Vodotoranj]] u [[Sisak|Sisku]].]]
 
'''Vodovod''' ili '''vodoopskrbni sustav''' je sustav [[građevina]], [[uređaj]]a i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih [[Naselje|naselja]], [[industrija|industrije]], a dijelom i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Njime se [[voda|vode]] zahvaćaju, pročišćavaju, dovode do mjesta potrošnje i raspodjeljuju. S obzirom na raspoložive i potrebne količine vode grade se komunalni i [[Zemljopisno područje|regionalni]] vodovodi. Komunalni vodovodi opskrbljuju jedno mjesto ili [[grad]] s prigradskim naseljima. Regionalni vodovodi grade se u područjima gdje nema dovoljno vode u blizini svakoga naselja, pa se voda zahvaća na jednome mjestu u regiji i provodi do više naselja. Prema načinu pogona, to jest ostvarivanja potrebnoga [[tlak]]a vode, vodovod može biti gravitacijski, tlačni ili mješoviti. <ref> '''vodovod''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65164] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Povijest ==
FragmentiPočetak građevinagradnje izvodovoda dalekepovezan prošlostije dokazujus darazvojem jeprvih problemustambenih dovođenjanaselja. vodePoznati su podatci o izgradnji vodovoda oko 3000. pr. Kr. U [[Drevni Egipat|starom su Egiptu]] bili kopani [[Bunar|zdenci]] [[promjer]]a 3 do potrošača4 metra i dubine veće od 200 [[metar]]a. Dizanje vode s velike dubine bilo je poznato u starom Egiptu, [[Babilon]]u i [[Tehnologija drevne Kine|Kini]]; za to su se upotrebljavali uređaji s vjedrima i [[vitlo|vitlima]], a za razvođenje su služile [[keramika|keramičke]], [[Drvo (materijal)|drvene]] ili [[Olovo (element)|olovne]] [[cijev]]i. Gradili su se vodovodi kojima se izvor nalazio daleko od naselja. U [[Jeruzalem]]u su sačuvani ostatci odavnovodovoda posvećivanaizgrađenog velikaoko pažnja1000. pr. Kr. Velika naselja nicala su redovito na teritoriju s izobiljem vode (područje [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a, dolina [[Nil]]a), ali je opskrba vodom rješavana i vodovodima koji su dovodili vodu iz velikih daljina. Najpoznatiji [[Stari vijek|starovjekovni]] sustavi vodovoda su [[iran]]ski [[kanat]]i i [[Rimsko carstvo|rimski]] [[akvadukt]]i.
 
Izgradnja vodovoda osobito se razvila u [[Antika|grčkoj i rimskoj civilizaciji]]. U to su se doba gradili [[tunel]]i i [[most]]ovi za provođenje vode ([[akvedukt]]); poznati su, na primjer, vodovodni tunel duljine 1 kilometar, izgrađen za vodovod na grčkom otoku [[Sam]]u (550. pr. Kr.), te rimski akvedukt preko rijeke Gard u Francuskoj ([[Pont du Gard]]), visok 48,77 metara. U Hrvatskoj je potkraj 3. i poč. 4. stoljeća izgrađen rimski vodovod duljine 9 kilometara za opskrbu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u današnjem [[Split]]u; akvedukti i tuneli toga vodovoda i danas se upotrebljavaju. Iz toga su doba u nas još pronađeni na primjer komadići olovnih cijevi koje su služile za dovod vode u [[Sisak]] ispod korita rijeke [[Kupa|Kupe]], ostatci vodovoda u [[Novalja|Novalji]] na otoku [[Pag]]u i u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]].
 
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nastao je zastoj u razvoju [[vodoopskrba|vodoopskrbe]]. Početci ponovne izgradnje vodovoda u europskim gradovima zabilježeni su potkraj 12. i poč. 13. stoljeća. Međutim, u velikim gradovima Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su vodovodni sustavi izgrađeni tek tijekom 19. stoljeća. U nas je značajna izgradnja vodovoda u [[Dubrovnik]]u. Vodovod od izvora [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]] do grada, duljine oko 10 kilometara, izgrađen je od 1436. do 1437. Nakon vodovoda sagrađena je [[Velika Onofrijeva česma]] u središtu Dubrovnika.
 
== Elementi vodovoda ==
Line 16 ⟶ 24:
 
Razvođenje ili distribucija vode do potrošača odvija se cijevima okruglog presjeka od različitih materijala: [[drvo|drveta]], [[olovo (element)|olova]], kovanog i livenog [[željezo|željeza]], čelika, azbestnog cementa te plastičnih masa. Izbor vrste materijala za cijevi ovisi o maksimalnom radnom tlaku u cijevima te ekonomskim uvjetima i zdrastvenima zahtjevima.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Hidrotehnika]]