Vodovod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: brisanje međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1061108 na Wikidati |
Nadopunio Vodovod |
||
Redak 1:
{{dz|[[Vodovod (Novi Travnik, BiH)]]| naselje u općini [[Novi Travnik]], [[BiH]]}}
[[Datoteka:Pont du gard.jpg|mini|200px|Rimski vodovod (akvedukt) [[Pont du Gard]] u [[Francuska|Francuskoj]]]]▼
[[
[[Datoteka:Sisak vodotoranj.JPG|mini|200px|Vodotoranj u [[Sisak|Sisku]]]]▼
▲[[Datoteka:Pont du gard.jpg|mini|
'''Vodovod''' ili '''vodoopskrbni sustav''' je sustav [[građevina]], [[uređaj]]a i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih [[Naselje|naselja]], [[industrija|industrije]], a dijelom i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Njime se [[voda|vode]] zahvaćaju, pročišćavaju, dovode do mjesta potrošnje i raspodjeljuju. S obzirom na raspoložive i potrebne količine vode grade se komunalni i [[Zemljopisno područje|regionalni]] vodovodi. Komunalni vodovodi opskrbljuju jedno mjesto ili [[grad]] s prigradskim naseljima. Regionalni vodovodi grade se u područjima gdje nema dovoljno vode u blizini svakoga naselja, pa se voda zahvaća na jednome mjestu u regiji i provodi do više naselja. Prema načinu pogona, to jest ostvarivanja potrebnoga [[tlak]]a vode, vodovod može biti gravitacijski, tlačni ili mješoviti. <ref> '''vodovod''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65164] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Povijest ==
Izgradnja vodovoda osobito se razvila u [[Antika|grčkoj i rimskoj civilizaciji]]. U to su se doba gradili [[tunel]]i i [[most]]ovi za provođenje vode ([[akvedukt]]); poznati su, na primjer, vodovodni tunel duljine 1 kilometar, izgrađen za vodovod na grčkom otoku [[Sam]]u (550. pr. Kr.), te rimski akvedukt preko rijeke Gard u Francuskoj ([[Pont du Gard]]), visok 48,77 metara. U Hrvatskoj je potkraj 3. i poč. 4. stoljeća izgrađen rimski vodovod duljine 9 kilometara za opskrbu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u današnjem [[Split]]u; akvedukti i tuneli toga vodovoda i danas se upotrebljavaju. Iz toga su doba u nas još pronađeni na primjer komadići olovnih cijevi koje su služile za dovod vode u [[Sisak]] ispod korita rijeke [[Kupa|Kupe]], ostatci vodovoda u [[Novalja|Novalji]] na otoku [[Pag]]u i u [[Varaždinske Toplice|Varaždinskim Toplicama]].
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nastao je zastoj u razvoju [[vodoopskrba|vodoopskrbe]]. Početci ponovne izgradnje vodovoda u europskim gradovima zabilježeni su potkraj 12. i poč. 13. stoljeća. Međutim, u velikim gradovima Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su vodovodni sustavi izgrađeni tek tijekom 19. stoljeća. U nas je značajna izgradnja vodovoda u [[Dubrovnik]]u. Vodovod od izvora [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]] do grada, duljine oko 10 kilometara, izgrađen je od 1436. do 1437. Nakon vodovoda sagrađena je [[Velika Onofrijeva česma]] u središtu Dubrovnika.
== Elementi vodovoda ==
Line 16 ⟶ 24:
Razvođenje ili distribucija vode do potrošača odvija se cijevima okruglog presjeka od različitih materijala: [[drvo|drveta]], [[olovo (element)|olova]], kovanog i livenog [[željezo|željeza]], čelika, azbestnog cementa te plastičnih masa. Izbor vrste materijala za cijevi ovisi o maksimalnom radnom tlaku u cijevima te ekonomskim uvjetima i zdrastvenima zahtjevima.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Hidrotehnika]]
|