Vodovod: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vodovod |
nadopunio Vodovod |
||
Redak 3:
[[datoteka:Drinking water.jpg|mini|250px|desno|Čista [[pitka voda]].]]
[[
[[
[[datoteka:Bragança43.jpg|mini|250px|desno|Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom [[Portugal]]u.]]
[[datoteka:Decantação.jpg|mini|desno|250px|[[Taloženje]] u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik).]]
[[datoteka:Reverse osmosis desalination plant.JPG|mini|250px|desno|Postrojenje za [[povratna osmoza|povratnu ili reverzibilnu osmozu]].]]
'''Vodovod''' ili '''vodoopskrbni sustav''' je sustav [[građevina]], [[uređaj]]a i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih [[Naselje|naselja]], [[industrija|industrije]], a dijelom i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Njime se [[voda|vode]] zahvaćaju, pročišćavaju, dovode do mjesta potrošnje i raspodjeljuju. S obzirom na raspoložive i potrebne količine vode grade se komunalni i [[Zemljopisno područje|regionalni]] vodovodi. Komunalni vodovodi opskrbljuju jedno mjesto ili [[grad]] s prigradskim naseljima. Regionalni vodovodi grade se u područjima gdje nema dovoljno vode u blizini svakoga naselja, pa se voda zahvaća na jednome mjestu u regiji i provodi do više naselja. Prema načinu pogona, to jest ostvarivanja potrebnoga [[tlak]]a vode, vodovod može biti gravitacijski, tlačni ili mješoviti. <ref> '''vodovod''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65164] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Line 16 ⟶ 22:
U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nastao je zastoj u razvoju [[vodoopskrba|vodoopskrbe]]. Početci ponovne izgradnje vodovoda u europskim gradovima zabilježeni su potkraj 12. i poč. 13. stoljeća. Međutim, u velikim gradovima Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su vodovodni sustavi izgrađeni tek tijekom 19. stoljeća. U nas je značajna izgradnja vodovoda u [[Dubrovnik]]u. Vodovod od izvora [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]] do grada, duljine oko 10 kilometara, izgrađen je od 1436. do 1437. Nakon vodovoda sagrađena je [[Velika Onofrijeva česma]] u središtu Dubrovnika.
==
=== Vodozahvatna građevina ===
'''Vodozahvatna građevina''' služi za zahvat (uzimanje) vode na različitim nalazištima ([[izvor]]i, [[umjetno jezero]], otvoreni tokovi, [[Podzemne vode|podzemne vode]] i drugo). S obzirom na [[Topografija|topografski]] položaj nalazišta, u sklopu vodozahvatne građevine mogu se nalaziti i pripadni sadržaji kao što su crpni bazeni, [[crpna stanica]] (strojarnica) i drugo. [[Cisterna]] za skupljanje i spremanje oborinske vode ([[kišnica|kišnice]]) rabi se u područjima bez drugačijih vrsta vode (na primjer bezvodna područja [[krš]]a). Kao dio vodovoda gradi se samo za manja naselja. Kaptaža izvora građevni je objekt za zahvat vode koja iz podzemlja izbija prirodnim, silaznim ili uzlaznim tokom, koji se nastoji ne poremetiti ni u kojem slučaju. Obično je zaštićena i zatvorena radi zaštite od onečišćenja ([[Zagađenje|zagađenja]]), pa se sastoji od jedne ili više komora s [[cijev]]ima za [[odvodnja|odvod]] i ispust. Zahvat podzemnih voda izvodi se s pomoću [[bunar|zdenca]], pri čem se voda izvlači podvodnim uronjenim crpkama. Kada je riječ o plitkim podzemnim vodama, zahvati se izvode s pomoću zdenaca ([[bunar]]a) većih [[promjer]]a, ili sabirnim vodoravnim drenovima i galerijama. Zahvat površinskih voda čini skup objekata i uređaja za korištenje površinskih voda za opskrbu. Vodozahvatni objekti na takvim nalazištima mogu biti jednostavni ([[Potok|potoci]], [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]), ali i vrlo složeni i skupi ([[jezero|jezera]], [[more|mora]]). Zahvati morske vode izvode se posebnim podmorskim (podvodnim) objektima, s uređajima za [[odsoljavanje vode]] (desalinizaciju), uklanjanje [[plankton]]a, [[riba]] i drugog.
=== Uređaji za poboljšanje kvalitete vode ili kondicioniranje ===
{{glavni|Obrada vode}}
Uređaji za poboljšanje kvalitete vode (kondicioniranje) fizikalnim, kemijskim i biološkim postupcima iz vode uklanjaju otopljene [[plin]]ove, [[krutine]] i [[tekućine]] te žive organizme, što vodu čine neprikladnom za piće, a istodobno uklanjaju neugodne mirise, okus i boju, te smanjuju [[Tvrdoća vode|tvrdoću]] i [[korozija|korozivnost]] vode. Naime, prirodne vode namijenjene vodoopskrbi nisu uvijek prikladne za piće. Površinske vode iz potoka, rijeka i jezera uvijek sadrže plutajuće tvari ([[lišće]], [[trava|travu]], plastični [[otpad]], ulja i slično), a one podrijetlom iz jezera, još i [[plankton]]e i [[alge]]. Podzemne vode, koje se obično smatraju čistima, katkad sadrže veće količine otopljenog [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]], [[sumporovodik]]a, [[amonijak]]a, [[nitrat]]a, [[ion]]a [[željezo|željeza]] i [[mangan]]a. Površinske i podzemne vode mogu također biti onečišćene [[otpadne vode|otpadnim tvarima]] koje vodi daju neugodan okus i miris, a kadšto i opasnim tvarima. Zbog toga se površinske vode uvijek moraju čistiti, a podzemne je vode katkad dovoljno samo [[Dezinfekcija|dezinficirati]]. Već prema stupnju onečišćenja, primjenjuje se jedan ili više postupaka čišćenja s pomoću odgovarajućih uređaja.
Rešetkama se uklanjaju krupne plutajuće tvari iz površinskih voda. Mikrositima se uklanjaju alge i ostale sitnije čestice koje se ne zadržavaju na rešetkama. [[Pjeskolov]]i su [[Taloženje|taložnici]] kojima se uklanja [[pijesak]] i druge čestice [[gustoća|gustoće]] veće od vode. [[Otplinjavanje]] ili deaeracija, kojom se uklanja višak [[sumporovodik]]a, [[ugljikov dioksid|ugljikova dioksida]] i drugih plinova, provodi se kaskadnim i površinskim [[otplinjač]]ima (deaeratorima), rasprskivačima i ubrizgivačima. [[Taloženje]] (sedimentacija) postupak je uklanjanja zrnatih i pahuljičastih čestica iz vode djelovanjem [[sila teže|sile teže]], a provodi se u statičkim ili dodirnim taložnicima. Zgrušavanje ([[koagulacija]]) postupak je kojim se, dodatkom kemijskih sredstava (aluminijeve i željezne [[soli]]), iz vode uklanjaju tvari koje se u njoj nalaze u [[Koloidni sustav|koloidnom stanju]]. Pahuljičenje ([[flokulacija]]) spajanje je raspršenih sitnih čestica u veće pahuljice, koje se iz vode uklanjaju taloženjem i [[Filtracija|filtriranjem]]; obično se primjenjuje mehaničko miješanje, te dodavanje sredstva za flokulaciju ([[Silika-gel|silika-gela]], [[Glina (tlo)|gline]], [[Aktivni ugljen|aktivnog ugljena]], sitnoga pijeska, [[kremena zemlja|dijatomejske zemlje]] i drugog). Cijeđenje ([[filtracija]]) provodi se radi uklanjanja krutina propuštanjem vode kroz filtar, obično s ispunom [[kremen]]oga pijeska. [[Dezinfekcija|Dezinfekcijom]] se postiže smanjivanje koncentracije štetnih [[mikroorganizam]]a do granice koja nije opasna za ljude. Provodi se s pomoću dezinfekcijskoga sredstva, najčešće [[klor]]a, klorova dioksida i [[ozon]]a, kadšto i srebra, broma, kalijeva permanganata, ili iskuhavanjem vode te izlaganjem [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastomu zračenju]].
=== Vodosprema ===
{{glavni|Vodosprema}}
'''Vodosprema''' je [[Građevine|građevni objekt]] u kojem se voda skuplja u dijelovima dana ili noći kada je potrošnja najmanja, a služi u onim razdobljima kada je potrošnja povećana iznad srednje dnevne. Te građevine moraju biti tehnički i sanitarno besprijekorno izvedene, a njihov [[obujam]] dovoljan da osigura potrebnu količinu vode u satima najveće potrošnje, maksimalno opterećenoga dana ili za gašenje [[požar]]a. Smještaj vodospreme nastoji se predvidjeti na takvoj [[visina|visini]] da osigurava potreban opskrbni [[tlak]] u najkritičnijoj točki naselja.
=== Vodovodna mreža ===
{{glavni|Vodovodna mreža}}
Vodovodna mreža obuhvaća cijevi i pridružene svrsishodne dijelove kojima se voda iz vodospreme razvodi do krajnjih potrošača. Tlocrtni raspored cjevovoda u odnosu na smjer dovoda vode ovisi o veličini naselja, urbanističkom rješenju i topografskim prilikama. Cijevi su okrugla presjeka, od lijevanoga željeza, čelika, betona, armiranoga betona ili polimernih materijala. Izbor vrste materijala za cijevi ovisi o maksimalnom radnom tlaku te o gospodarskim uvjetima i zdravstvenim zahtjevima. Potreban tlak u razvodnom cijevnom vodu uvjetovan je nizom čimbenika, na primjer visinom zgrada, zahtjevima protupožarnih uređaja, a za učinkovito djelovanje mora iznositi najmanje od 2,7 do 4 bara. Osim cijevi, vodovodna mreža obuhvaća i ventile (zasune) za isključivanje pojedinih dijelova mreže radi izmjene ili popravaka, zračne ventile za ispuštanje zraka iz najviših dijelova mreže, hidrante za dobavu većih količina vode prilikom gašenja požara, različite naprave za redukciju tlaka, manometre, registratore vodostaja i potrošnje u rezervoarima, priključne garniture i registratore potrošnje (kućni vodomjeri); za osiguranje potrebne količine i tlaka vode u visokim zgradama i u naseljima gdje nije visok tlak u vodovodu, izgrađuju se rezervoari na vrhovima kuća ili se postavljaju automatske crpne stanice – hidrofori.
Prema području koje opskrbljuje vodom, vodovodna mreža može biti gradska, industrijska, kućna ili protupožarna. Gradska vodovodna mreža opskrbljuje stambene skupine u gradu ili naselju, a služi za potrebe stanovnika. Industrijska vodovodna mreža posebna je vodovodna (samostalna) mreža za velike industrijske komplekse (željezare, postrojenja kemijske industrije i drugo). Kućna vodovodna mreža instalacija je vodovoda unutar stambenih i javnih zgrada s horizontalnim i vertikalnim razvodima. Sastoji se od razvodne mreže hladne vode i razvodne mreže tople vode. Protupožarna vodovodna mreža posebna je vodovodna mreža za zaštitu od požara. Protupožarni cjevovodi u naseljima mogu biti potpuno odijeljeni od vodoopskrbnih instalacija, tako da čine posebne vodovode (obično za industrijske i velike vojne komplekse, rafinerije nafte i slično). Isto tako, i u velikim stambenim i javnim objektima protupožarni su cjevovodi odijeljeni. Prema obliku, vodovodna mreža može biti prstenasta i razgranata. Prstenasta vodovodna mreža omogućava cirkulacijsko protjecanje vode kroz sustav. Razgranata vodovodna mreža sastoji se od jednoga glavnoga dovodnog ogranka, iz kojega se odvajaju pojedinačni cjevovodi kao grane prema krajevima.
== Izvori ==
| |||