Ciudad de México: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slika Ciudad_de_México_Distrito_Federal.png je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao INeverCry |
|||
Redak 193:
Španjolci su pobjedonosno uništavali svaki trag kulture Azteka i gradnjom crkvi i palača na mjestima njihovih hramova i zgrada pokušali uništiti i sjećanje na nju. Utvrdili su se, isušili najveći dio jezera Texcoco i odavde krenuli u osvajanja daleko na sjever do područja današnjih [[SAD]]a i na jug do [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].
Grad Meksiko je [[1535]]. postao glavni grad [[potkralj]]a [[Nova Španjolska|Nove Španjolske]] koja je obuhvaćala sve Španjolske provincije u Americi sjeverno od [[Kostarika|Kostarike]], [[Karibi|karipske]] otoke i [[Filipini|Filipine]]. Španjolska [[kolonija]]lna vlast trajala je punih 300 godina. Potkraj 17. stoljeća, u gradu je djelovalo 29 muških i 22 ženska samostana. Škola za Indijance otvorena je [[1525.]], a sveučilište je osnovano [[1551.]] godine. Grad se odlikovao najbogatijom knjižnicom iz kolonijalnog doba. Samostan bosonogih karmelićanki u kojemu je živio i glasoviti romanopisac Mateo Alemán, u 17. stoljeću imao je oko 12 000 naslova. Prvu tiskaru u Americi otvorio je u gradu Juan Cromberger, sin seviljskog monopolista Jacoba, zajedno s Lombarđaninom Juanom Pablosom (Giovanni Paolo). Prema popisu stanovništva Nove Španjolske, koji je potkralj dao provesti [[1794.]] godine, u Ciudad de Méxicu je živjelo 135 000 ljudi.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 119.</ref>
[[1810]]. je pod vodstvom [[Miguel Hidalgo|Miguela Hidalga]] počeo [[Meksički rat za nezavisnost|rat za nezavisnost]], koji je pobjedonosno završio ulaskom pobunjenika pod vodstvom [[Augustin de Itrubide|Augustina de Itrubide]] u grad [[1821]].
| |||