Eduard Slavoljub Penkala: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Eduard Slavoljub Penkala |
|||
Redak 1:
{{Infookvir životopis
[[Datoteka:Slavoljub Eduard Penkala.jpg|mini|'''Slavoljub Eduard Penkala''']]▼
| ime = Eduard Slavoljub Penkala
[[Datoteka:Penkala 190109.jpg|mini|Penkala]]▼
| slika = Slavoljub Eduard Penkala.jpg
| veličina = 200 px
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[Liptovský Mikuláš]], [[20. travnja]] [[1871.]]
| smrt = [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po = Tvorac mehaničke [[olovka|olovke]] i [[nalivpero|nalivpera]] s krutom [[Tinta|tintom]]
| zanimanje = Inženjer kemije i [[izumitelj]]
}}
[[datoteka:Olowk automat RB.jpg|mini|desno|150px|Različite mehaničke [[olovka|olovke]] s različitim ulošcima.]]
▲[[Datoteka:Slavoljub
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u 1898., potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati [[zrakoplov]], kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je [[spremište za zrakoplove]] (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je [[Dragutin Novak|D. Novak]] uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim [[pilot]]om. Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njem. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.
Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko [[Poduzeće|poduzeća]]. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906., s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke ''Penkala–Edmund Moster & Co''. [[Tvrtka]] je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas. <ref> '''Penkala, Slavoljub Eduard''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Životopis ==
Penkala je rođen [[20. travnja]] [[1871.]] godine u [[Liptovský Mikuláš|Liptovskom Mikulášu]] (Liptószentmiklós), u [[Mađarska|Mađarskoj]] (danas [[Slovačka]]). [[Poljska|Poljsko]]-[[Židovi|židovskog]] i [[Nizozemska|nizozemskog]] je podrijetla.<ref>{{Cite news |last=|first=|coauthors=|title=Google obilježio 141. godišnjicu rođenja Slavoljuba Penkale|pages= |publisher=[[Nova TV (Croatia)|Nova TV]] |date=20. travnja 2012.|url=http://dnevnik.hr/vijesti/tech/google-obiljezio-141-godisnjicu-rodzenja-slavoljuba-penkale.html|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref><ref>{{Cite news |last=[[HINA]] |first= |coauthors= |title=Google se sjetio Penkale |pages= |publisher=[[Business.hr]] |date=20. travnja 2012. |url=http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref> Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon mature [[28. rujna]] [[1892.]]
Tijekom studija pohađa satove violine gdje upoznaje svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon ženidbe izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i [[14. lipnja]] [[1904.]] položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat.
== Penkaline inovacije i patenti ==
Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja [[mehanika|mehanike]], [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]], [[
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja svijeta i tvornica od 300 radnika [[1911.]]
Usporedo s procvatom tvornice ''Penkala-Moster d.d.'', [[inženjer]] Slavoljub Penkala intenzivno je radio na području [[Aerodinamika|aeronautike]]. Već [[1907.]]
Nakon ovih velikih uspjeha, inženjer Slavoljub Penkala i dalje radi na izumima, koje koristi u tvornici Penkala ili ih priprema za osnivanje nove industrije ''Elevator d.d.'' za kemijsku industriju. Proizvodnju počinje pod imenom Elevator, Vinovica, proizvodi E:M: Penkala i
U tim svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave [[Hrvatska|Hrvatske]], nenadano umire [[5. veljače]] [[1922.]] godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. I tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Velika je šteta da do sada nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.
'''Popis nekih Penkalinih izuma''':
* mehanička olovka
* nalivpero s krutom tintom
Line 41 ⟶ 59:
* specijalni mikrofon
* prislušni uređaj
*
▲* Usavršio je gramofonsku iglu i gramofonski uređaj. Načinio je proračune i nacrte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Patentirao je lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
== Vidi još ==
| |||