Pavao Anđelić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 24:
 
 
Rođen je u Sultićima kod [[Konjic]]a 1920. godine. Osnovno obrazovanje stekao je u Seonici u Neretvici., Nakon završetka škole unakon Seonicičega odlazi u [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju]] u [[Visoko]] i tamo stječe solidnu klasičnu naobrazbu. Nastavak školovanja uslijedio je na [[Franjevačka teologija Sarajevo|Franjevačkoj teologiji u Sarajevu]]. Zbog krhka zdravljakoju napušta studijzbog ukrhka Sarajevuzdravlja. Ubrzo izbija [[Drugi svjetski rat]], a Anđelić odlazi u Zagreb, gdje služi vojni rok te studira pravo. Položivši veliki broj ispita, vraća se u rodne Sultiće, u Konjic. U ranom poraću završava studij prava i postaje sudac kotarskog suda u Konjicu. Na mjestu suca ostaje šest do sedam godina. U to vrijeme počinje pražnjenje bazena za [[Jablaničko jezero]], pa je trebalo spasiti sve pokretne i nepokretne spomenike kulture. Pavao se, još od ranije zaljubljenik u kulturno-povijesnu baštinu, s kustosima [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja]] uključuje u arheološko istraživanje, rekognosciranje i zbrinjavanje arheoloških lokaliteta i pokretnih spomenika kulture. Sve više radi kao arheolog, sve manje kao sudac.<ref name="Životopis 2008">Tomislav Anđelić, "Životopis Pave Anđelića", u: Marko Karamatić (ur.), ''Zbornik o Pavlu Anđeliću'', [[Franjevačka teologija Sarajevo]], Sarajevo 2008, str. 9-11 (ISBN 978-9958-742-08-8).</ref>
 
Godine 1956. odlazi u [[Sarajevo]], najprije u [[Republički zavod za zaštitu spomenika kulture]], a zatim u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljski muzej]], u kojem ostaje do smrti 1985. godine baveći se srednjovjekovnom nacionalnom arheologijom Bosne i Hercegovine. Došavši u Zemaljski muzej, studira povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, polaže državni ispit na problematici srednjovjekovnih gradova u srednjovjekovnoj župi Neretva, a nakon desetogodišnjeg ispitivanja srednjovjekovnog grada [[Bobovac|Bobovca]] (1959.–1969.) doktorira na arheološkoj problematici Bobovca.<ref name="Životopis 2008" />
 
U tijeku svog tridesetogodišnjeg rada u Zemaljskom muzeju objavljuje niz znanstvenih radova iz arheologije, prvenstveno u ''[[Glasnik Zemaljskog muzeja|Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]]''. Iza sebe je ostavio brojne studije, radove ne samo iz arheologije nego i iz drugih pomoćnih povijesnih znanosti kao što su opća i kulturna povijest, povijest umjetnosti, pravna historija, heraldika, sigilografija, diplomatika, epigrafika i niz drugih historijskih disciplina. "Pavo je sav svoj život, energiju i znanje ugradio je u svoje djelo, u afirmaciju ustanove u kojoj je radio, kao i arheološke i historijske znanosti BiH."<ref name="Životopis 2008" />
 
== Djela ==
=== Zasebna izdanja ===
* Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Djela Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 38, Odjeljenje društvenih nauka 23, Sarajevo 1970, 126 str. + XXXII table sa 61 snimkom, lat.
* Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1973, 271, lat.
Redak 38:
* (Koautorstvo Marijan Sivrić i Tomislav Anđelić), Srednjovjekovne humske župe, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999, str. 297, lat.
 
=== Članci, rasprave, bilješke, izvještaji, prikazi i osvrti ===
* Praktična namjena kulturno-istoriskih spomenika,Oslobođenje XII/2649, Sarajevo 3.4. 1955, 8, lat.
* Zaštita spomenika kulture i narodni odbori, Naše starine III, Sarajevo 1956, 217-220, lat.
Redak 159:
* ... Dr. Pavao Anđelić (Sultići kod Konjica, 29.2. 1920.-Sarajevo, 7.8. 1985.), “Pavao Anđelić – Marijan Sivrić – Tomislav Anđelić, Srednjovjekovne humske župe”, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999, 269-270.
 
== LiteraturaOstala literatura ==
*[http://www.historiografija.hr/hz/1986/HZ_39_36_PAVLICEVIC.pdf Historijski zbornik XXXIX (1), 1986] In memoriam: Pavao Anđelić, autor teksta [[Marko Babić]]
*[http://www.historiografija.hr/hz/1986/HZ_39_38_BABIC.pdf Historijski zbornik XXXIX (1), 1986] In memoriam: Pavao Anđelić, autor teksta [[Marko Babić]]