Wikipedija

Pavao Anđelić: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m WP:NIJE
Redak 1:
'''Pavao Anđelić''' ([[Sutlići]] kod [[Konjic]]a, [[29. veljače]] [[1920.]] - [[Sutlići]] kod [[Konjic]]a, [[7. kolovoza]] [[1985.]]) je bio [[Hrvati u BiH|bosanskohercegovački hrvatski]] [[arheolog]] i [[povjesničar]] medievalist.
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Pavao Anđelić
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = 29. 2. 1920.
| mjesto_rođenja = [[Sultići]] kod [[Konjic]]a
| datum_smrti = 7. 8. 1985.
| mjesto_smrti = Sultići kod Konjica
| prebivalište =
| državljanstvo = BiH
| narodnost = Hrvat
| polje = [[Arheologija]], [[historiografija]], [[areheološko-historijska topografija]], [[sfragistika]], [[heraldika]], [[epigrafika]], [[diplomatika]]
| radna_institucija = [[Zemaljski muzej u Sarajevu]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = ''Veselin Masleša'' za znanstveni rad,<br>''Dvadesetsedmojulska nagrada'' za životno djelo,<br>''Treći mart''
| fusnote =
}}
'''Pavao Anđelić''' ([[Sultići]] kod [[Konjic]]a, [[29. veljače]] [[1920.]] - Sultići kod Konjica, [[7. kolovoza]] [[1985.]]) je bio [[Hrvati u BiH|bosanskohercegovački hrvatski]] [[arheolog]] i [[povjesničar]] medievalist.
 
== Životopis ==
Rodio se je u Sutlićima kod Konjica 1920. godine. U [[Seonica|Seonici]] kod Konjica išao je u osnovnu školu. U [[Visoko]]m je pohađao [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|franjevačku gimnaziju]]. Studirao je pravo u [[Zagreb]]u.
 
Radio je u [[Konjic]]u kao sudac, poslije toga u Sarajevu u Zavod za zaštitu spomenika kulture, a naposljetku je otišao u sarajevski [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljski muzej]] gdje je radio do mirovine.
Rođen je u Sultićima kod [[Konjic]]a 1920. godine. Osnovno obrazovanje stekao je u Seonici u Neretvici, nakon čega odlazi u [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačku klasičnu gimnaziju]] u [[Visoko]] i tamo stječe klasičnu naobrazbu. Nastavak školovanja uslijedio je na [[Franjevačka teologija Sarajevo|Franjevačkoj teologiji u Sarajevu]] koju napušta zbog krhka zdravlja. Ubrzo izbija [[Drugi svjetski rat]], a Anđelić odlazi u Zagreb, gdje služi vojni rok te studira pravo. Položivši veliki broj ispita, vraća se u rodne Sultiće, u Konjic. U ranom poraću završava studij prava i postaje sudac kotarskog suda u Konjicu. Na mjestu suca ostaje šest do sedam godina. U to vrijeme počinje pražnjenje bazena za [[Jablaničko jezero]], pa je trebalo spasiti sve pokretne i nepokretne spomenike kulture. Pavao se, još od ranije zaljubljenik u kulturno-povijesnu baštinu, s kustosima [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja]] uključuje u arheološko istraživanje, rekognosciranje i zbrinjavanje arheoloških lokaliteta i pokretnih spomenika kulture. Sve više radi kao arheolog, sve manje kao sudac.<ref name="Životopis 2008">Tomislav Anđelić, "Životopis Pave Anđelića", u: Marko Karamatić (ur.), ''Zbornik o Pavlu Anđeliću'', [[Franjevačka teologija Sarajevo]], Sarajevo 2008, str. 9-11 (ISBN 978-9958-742-08-8).</ref>
 
Dok je radio, studirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u Sarajevu. 1972. je doktorirao u Beogradu na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]].
Godine 1956. odlazi u [[Sarajevo]], najprije u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, a zatim u [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljski muzej]], u kojem ostaje do smrti 1985. godine baveći se srednjovjekovnom arheologijom Bosne i Hercegovine. Došavši u Zemaljski muzej, studira povijest na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, polaže državni ispit na problematici srednjovjekovnih gradova u srednjovjekovnoj župi Neretva, a nakon desetogodišnjeg ispitivanja srednjovjekovnog grada [[Bobovac|Bobovca]] (1959.–1969.) doktorira na arheološkoj problematici Bobovca.<ref name="Životopis 2008" />
 
== Nagrade i priznanja ==
U tijeku svog tridesetogodišnjeg rada u Zemaljskom muzeju objavljuje niz znanstvenih radova iz arheologije, prvenstveno u ''[[Glasnik Zemaljskog muzeja|Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine]]''. Iza sebe je ostavio brojne studije, radove ne samo iz arheologije nego i iz drugih pomoćnih povijesnih znanosti kao što su opća i kulturna povijest, povijest umjetnosti, pravna historija, heraldika, sigilografija, diplomatika, epigrafika i niz drugih historijskih disciplina. "Pavo je sav svoj život, energiju i znanje ugradio je u svoje djelo, u afirmaciju ustanove u kojoj je radio, kao i arheološke i historijske znanosti BiH."<ref name="Životopis 2008" />
 
== Djela ==
=== Zasebna izdanja ===
* Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine, Djela Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 38, Odjeljenje društvenih nauka 23, Sarajevo 1970, 126 str. + XXXII table sa 61 snimkom, lat.
* Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1973, 271, lat.
* Historijski spomenici Konjica i okoline I, Konjic 1975, 324, lat.
* Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne, Svjetlost, Sarajevo 1982, 242, lat.
* (Koautorstvo Marijan Sivrić i Tomislav Anđelić), Srednjovjekovne humske župe, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999, str. 297, lat.
 
== Literatura ==
=== Članci, rasprave, bilješke, izvještaji, prikazi i osvrti ===
* Praktična namjena kulturno-istoriskih spomenika,Oslobođenje XII/2649, Sarajevo 3.4. 1955, 8, lat.
* Zaštita spomenika kulture i narodni odbori, Naše starine III, Sarajevo 1956, 217-220, lat.
* Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sveska IX, Sarajevo 1954. Arheologija 324. str., Istorija i etnografija 262 str., NS III, Sarajevo 1956, 327-328, lat.
* Prethistorijske gradine u dolini Neretvice, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) Nova serija 11, Sarajevo 1956, 253-258, lat.
* Srednjovjekovna kultna mjesta u dolini Konjica, GZM12, Sarajevo 1957, 185-199, lat.
* Tragovi prethistorijskih kultura u okolini Konjica, GZM 12, Sarajevo 1957, 277-283, lat.
* Turski put od Ivan-planine do Porima, NS IV, Sarajevo 1957, 169-178, lat.
* Muzeji, Muzeološko-konzervatorski časopis, br. 9, Zagreb 1954, str. 255, NS IV, Sarajevo 1957, 320-321, lat.
* Srednjovjekovni gradovi u Neretvi, GZM 13, Sarajevo 1958, 179-231, lat.
* Slavenska keramika sa Crkvine u Nerezima kod Čapljine, GZM 14, Sarajevo 1959, 175-178 + 2 table, lat.
* Dva srednjovjekovna nalaza iz Sultića kod Konjica, GZM 14, Sarajevo 1959, 203-215 + 4 table, lat.
* Iskopavanja na srednjovjekovnom gradu Bobovcu, Arheološki pregled 1, Beograd 1959, 159-161., ćir.
* Srednjovekovna nekropola u Čipuljiću kod Bugojna, AP 1, Beograd 1959., 163-165, ćir.
* Bobovac - srednjovekovni grad, AP 3, Beograd 1961, 147-152, ćir.
* Revizija čitanja Kulinove ploče, GZM 15-16, Sarajevo 1961, 287-308, lat.
* Nova nalazišta iz rimskog doba u Neretvi, GZM 15-16, Sarajevo 1961, 331-335, lat.
* Izvještaj o probnom iskopavanju na srednjovjekovnom gradu Borču, GZM 17, Sarajevo 1962, 159-164 + 1 tabla, lat.
* Grobovi bosanskih kraljeva u Arnautovićima kod Visokog, GZM 17, Sarajevo 1962, 165-171 + 1 tabla, lat.
* Mamuza trebinjskog župana Grda, GZM 17, Sarajevo 1962, 173-175, lat.
* Trgovište, varoš i grad u srednjovjekovnoj Bosni (Prilog tipologiji naselja), GZM 18, Sarajevo 1963, 179-194, lat.
* Arheološka ispitivanja, Lepenica - priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje, Posebna izdanja Naučnog društva Bosne i Hercegovine 3, Sarajevo 1963, 173-191, lat.
* Tragovi predslavenskih kultura u Hercegovini, Rad IX-og kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Mostaru i Trebinju 1962, Sarajevo 1963, 17-22, lat.
* Srednjovjekovna žitna jama u Jajcu, Zbornik krajiških muzeja 2, Banja Luka 1963-1964, 38-39, lat.
* Jedna etapa u izgradnji srednjovjekovnog Jajca, ZKM 2, Banja Luka 1963-1964, 50-53, lat.
* Neka pitanja bosanske heraldike, GZM 19, Sarajevo 1964, 157-172, lat.
* Bobovac, Dragovići - Mijakovići, Vareš srednjovekovni grad, AP 6, Beograd 1964, 125-128, ćir.
* Kraljeva Sutjeska, Kakanj - srednjovekovni kraljevski dvor, AP 6, Beograd 1964, 134-136, ćir.
* Pečat humskog kneza Miroslava, GZM 20, Sarajevo 1965, 277-280, lat.
* Blagaj - srednjovekovni grad, AP 7, Beograd 1965., 178-180, ćir.
* Doba srednjovjekovne bosanske države, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Veselin Masleša, Sarajevo 1966, 405-536, lat.
* Potoci, Mostar - srednjovekovni grob, AP 8, Beograd 1966, 165-166, ćir.
* U tuđoj muzejskoj vitrini (Povelja bosanskog kralja Dabiše iz 1395. godine nalazi se u britanskom muzeju u Londonu), Oslobođenje XXIII/6668, Sarajevo 26.12. 1966, 4., lat.
* Bobovac - srednjovekovni grad, AP 9, Beograd 1967, 155-156, ćir.
* Kraljeva Sutjeska, Kakanj - srednjovekovne palače i naselja, AP 9, Beograd 1967, 156-157, ćir.
* Dvori i Grgurevo, Kraljeva Sutjeska, Kakanj - srednjovekovni dvor, AP 11, Beograd 1969, 227-228, ćir.
* Pečatnjak Bajamonta Tiepola, GZM 24, Sarajevo 1969, 171-175, lat.
* Olovni pečat mletačkog dužda Michaela Stena (1400-1413), GZM 24, Sarajevo 1969, 177-179, lat.
* Povelja bosanskog kralja Stjepana Dabiše u britanskom muzeju, Radovi ANU BiH 35, Odjeljenje društvenih nauka 12, Sarajevo 1969, 285-288, lat.
* Periodi u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku, GZM 25, Sarajevo 1970, 199-212, lat.
* Stara bosanska župa Vidogošća ili Vogošća, GZM 26, Sarajevo 1971, 337-346.
* Originalni dijelovi dvaju bosanskih povelja u falzifikatima Ivana Tomka Marnavića, GZM 26, Sarajevo 1971, 337-346, lat.
* Il sigillo di Baiamonte Tiepolo, Wissenschatliche mitteilungen des bosnisch-hercegowinischen landmuseums, Heft A, Archäologie Band II, Sarajevo 1972, 221-225.
* Il sigillo piombo del doge di Venezia Michaele Steno (dal 1400 al 1413), Wissenschatliche mitteilungen ..., Band II, Sarajevo 1972, 227-229.
* Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska, GZM 27-28, Sarajevo 1973, 377-395, lat.
* Pogled na franjevačko graditeljstvo XIV i XV vijeka, "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura", Radovi III, Zenica 1973, 201-206, lat.
* Ruševine srednjovjekovne crkve u Varošišću kod Vranduka, "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura", Radovi III, Zenica 1973, 453-469, lat.
* Glavne etape razvoja kulturnog života u srednjovjekovnoj Bosni, Radio Sarajevo, Treći program II/3, Sarajevo 1973, 265-277, lat.
* Svjedoci u bosanskim poveljama, Odjek 26/14, Sarajevo 1973, 21, lat.
* Hronike i rodoslovi, Bosanskohercegovačka književna hrestomatija I. Starija književnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1974, 69-100, lat.
* Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni, Radio III/6, Sarajevo 1974, 369-377, lat.
* Zanimljivi primjerci srednjovjekovnog oružja iz okoline Bileće, Tribunia 6, Trebinje 1975, 73-81, lat.
* Grbovi hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni jedne kućne cisterne u Dubrovniku, Tribunia 1, Trebinje 1975, 83-90, lat.
* Un aperçu de la typologie du verre medieval en Bosnie et en Herzegovine, "Srednjovekovno staklo na Balkanu (V-XV vek)", SANU, Posebna izdanja Balkanološkog instituta 3, Beograd 1975, 167-177, (na francuskom).
* Périodes dans l'histoire culturelle de la Bosnie et Herzégovine aus Moyen âge, Wissenschatliche mitteilungen ..., Band V, Sarajevo 1975, 271-287.
* Barones regni i državno vijeće srednjovjekovne Bosne, Prilozi XI-XII/11-12, Sarajevo 1975-1976, 29-48, ćir.
* Srednjovjekovna župa Večenike - Večerić i postanak Mostara, GZM 29, Sarajevo 1976, 259-279, lat.
* Rukopisi studije o srednjovjekovnoj diplomatici i sigilografiji iz zaostavštine prof. dr. Gregora Čremošnika, Gregor Čremošnik, Studije za srednjovjekovnu diplomatiku i sigilografiju južnih Slavena, Građa ANU BiH 22, Odjeljenje društvenih nauka 18, Sarajevo 1976, 7-14, lat.
* Ubikacija oblasti Trebotića i teritorijalno-politička organizacija bosanskog Podrinja u srednjem vijeku, GZM 30-31 (1975-1976), Sarajevo 1977, 243-268.
* O usorskim vojvodama i političkom statusu Usore u srednjem vijeku, Prilozi XIII/13, Sarajevo 1977, 17-45, lat.
* Srednjovjekovna župa Kamenica ili Krivaja, GZM 33 (1977), Sarajevo 1978, 331-343, lat.
* Panorame antičke Bosne: Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Izdanje ANU BiH, Djela , knjiga XLII - Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 2, Sarajevo 1974, str. 1-277, sa V karata i V tabli ilustracija, Odjek 31/1, Sarajevo 1978, 10, lat.
* Bobovac i Kraljeva Sutjeska (Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV vijeku), Oslobođenje XXXVI/10746, Sarajevo 6.5. 1978, 10., lat.
* Funkcija tepčije u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, Most 6, Sarajevo 1979, 95-98, lat.
* Der urbanistische Komplex des mittelaletrichen Visoki in Bosnien, Balcanoslavica 8, Prilep 1979, 101-114.
* Kapitalno djelo: Kovačević-Kojić Desanka, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veselin Masleša, Sarajevo 1978, Odjek 32/1, Sarajevo 1979, 8, 32, lat.
* Dorothée Gorjanska, reine de Bosnie, Wissenschatliche mitteilungen ..., Band VI, Sarajevo 1979, 289-308.
* Krunidbena i grobna crkva bosanskih vladara u Milima (Arnautovićima) kod Visokog, GZM 34 (1979), Sarajevo 1980., 183-247, lat.
* Predgovor, "Vego Marko, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine", Svjetlost, Sarajevo 1980, 5-7, lat.
* Arnautovići, Enciklopedija Jugoslavije I, 2. izdanje, Zagreb 1980, 297., lat.
* Bišće i Blagaj, politički centar Humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina 1, Mostar 1981, 41-72.
* Srednjovjekovna župa Primorje u Humskoj zemlji, Tribunia 6, Trebinje 1982, 27-40, lat.
* Mesnovići, Masnovići, Bubanjići humska i bosanska vlastela, Hercegovina 2, Mostar 1982, 79-90, lat.
* Blagaj (Historija) (6), Bobovac (17), Bojanovski Ivo (38), EJ II, 2. izdanje, Zagreb 1982, lat.
* Srednjovjekovna župa Popovo, Tribunia 7, Trebinje 1983, 61-79, lat.
* Srednjovjekovna humska župa Žaba, Hercegovina 3, Mostar 1983, 35-56.
* Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska, Iseljenički almanah Matice iseljenika Bosne i Hercegovine 19, Sarajevo 1983, 130-135, lat.
* Povelja kralja Dabiše Čubranovićima i velikaški rod Hlivljana, GZM 38, Sarajevo 1983, 133-143, lat.
* Marginalije o tragovima starijeg rudarstva i metalurgije u srednjoj Bosni, GZM 38, Sarajevo 1983, 145-152, lat.
* Doba srednjovjekovne bosanske države, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, Veselin Masleša, Sarajevo 1984, 435-587, lat.
* Uvod. Geopolitički položaj Visokog, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 9-11, lat.
* Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.
* Umjetnički krug Jurja Dalmatinca i Bosna, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 3-6, Zagreb 1984, 205-208, lat.
* Narodna tradicija o padu Bobovca, IA MI BiH 20, Sarajevo 1984, 143-145, lat.
* Čičevo (283), Diplomatika (Bosna i Hercegovina) (473), Dobor (491), EJ III, JLZ, Zagreb 1984, lat.
* Bojanovski Ivo, “Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1, (A-J)”, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1984, 151, lat.
* Šta je sačuvalo vrijeme – uništiće nemar (Zašto se nesvakidašnji arheološki lokaliteti u Vranjevu Selu kod Neuma nakon mukotrpnog otkopavanja moraju ponovo zatrpati?), Oslobođenje XLII/13143, Sarajevo 23.1. 1985, KUN VII/189, 8, lat.
* Tko bi mogli biti Bret i Krsmir sa Humačke ploče?, 100. godina Muzeja na Humcu (1884-1984), Ljubuški 1985, 165-168, lat.
* Bljesak iz povijesnih dubina: Irma Čremošnik, Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo 1984., Odjek 38/2, Sarajevo 1985, 22, lat.
* Fortifikacijska (fortifikaciona) arhitektura (Bosna i Hercegovina) (203-204), Grb (Bosna i Hercegovina) (556-557), Heraldika (Bosna i Hercegovina) (687-688), EJ IV, izdanje, Zagreb 1986, lat.
* Kasni srednji vijek, Bosna i Hercegovina u praistoriji, antici i srednjem vijeku. Arheološko-istorijski osvrt, "Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine" Tom I, Zemaljski muzej, Sarajevo 1988, 44-49, lat.
* Dvor (73), Grad (81-82), Renesansa (148), Romanika (148-149), Opšti leksikografski dio, "AL BiH", Tom I, ZM, Sarajevo 1988, lat.
* Bojanovski Ivo, “Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1 (A-Nove)”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1995, 104., lat
* Doba srednjovjekovne bosanske države (priredio Tonči Grbelja), Hrvatska misao I/2, Sarajevo 1997, 167-181, lat.
* (s Ibrahimpašić Fikret), Nekoliko priloga za upoznavanje tehnologije starog rudarstva i metalurgije u Bosni, Radovi sa simpozijuma "Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do početka XX vijeka", Izdanja Muzeja grada Zenice, Zenica 1999, 221-228, lat.
* Tragovi rudarske i metalurgijske djelatnosti u okolini Konjica, Rudarstvo i metalurgija Bosne i Hercegovine od prahistorije do početka XX vijeka, Izdanja Muzeja grada Zenice, Zenica 1999, 229-237, lat.
* Vladarski i vlastelinski dvorovi u srednjovjekovnoj bosanskoj državi (priredio Tonči Grbelja), HM IV/17, Sarajevo 2000, 149-156, lat.
 
== Literatura o životu i djelu Pavla Anđelića ==
* Esad Kurtović Bibliografija radova Dr. Pavla Anđelića, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) 48-49 (1996-2000), Sarajevo 2001, 415-422. [http://academia.edu/3689135/Bibliografija_radova_Dr._Pavla_Andelica_Glasnik_Zemaljskog_muzeja_Arheologija_48-49_1996-2000_Sarajevo_2001_415-422]
* Mirko Babić, In memoriam - dr. Pavao Anđelić, HZ 39, Zagreb 1986, 364-365.
* Edhem Badžak, Umro dr Pavao Anđelić, Oslobođenje 42/13339, Sarajevo 9.8. 1985, 6.
* Borivoj Čović, Anđelić Pavao, EJ 1, JLZ, 2. izdanje, Zagreb 1980, 147.
* Borivoj Čović, Dr Pavao Anđelić, Oslobođenje 42/13352, Sarajevo 22.8. 1985, 5.
* Borivoj Čović, Pavao Anđelić 1920-1985, GZM (A) 40/41, Sarajevo 1985-1986, 7-9.
* Borivoj Čović, Anđelić Pavao, AL BiH, Tom I, ZM, Sarajevo 1988, 53.
* Margita Gavrilović – Lidija Fekeža, Portret jednog znanstvenika (Dr. Pavao Anđelić), Hrvatski narodni kalendar 1994, Godina 42, Sarajevo 1993, 289-296.
* Tihomir Glavaš, Izbor iz bibliografije naučnih radova dra Pavla Anđelića, GZM (A) 40/41, Sarajevo 1985-1986, 10-12.
* Esad Kurtović, Visoko i njegova okolina u djelu Pava Anđelića, Most XXVI/127 (38), Mostar 2000, 92-94. [https://www.academia.edu/3675561/Visoko_i_njegova_okolina_u_djelu_Pava_An%C4%91eli%C4%87a_Most_XXVI_127_38_Mostar_2000_92-94]
* Brunislav Marijanović, Pavo Anđelić, Hrvatski narodni kalendar za 1991, Godina 39, Sarajevo 1990, 169-170.
* Rade Mihaljčić, Anđelić Pavao, “Enciklopedija srpske istoriografije (priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 262-263.
* Marijan Sivrić, In memoriam - Dr Pavao Anđelić, Tribunia 9, Trebinje 1985, 78.
* Anđelka Stipčević-Despotović, Anđelić Pavao, “Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi)”, JLZ, Zagreb 1983., 159.
* Smail Tihić, Anđelić Pavao, “Likovna enciklopedija Jugoslavije 1, (A-J)”, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1984, 17.
* Redakcija, Anđelić Pavao, “Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1995, 9.
* ... Anđelić Pavao, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda ‘Miroslav Krleža’, Dopunski svezak (A-Ž)”, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1988, 15.
* ... Anđelić Pavao, “Hrvatski leksikon I (A-K)”, Naklada Leksikon i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1996, 18.
* ... Anđelić Pavao, "Suradnici ‘Hrvatske misli’ (1-5)", HM II/6, Sarajevo 1998, 223.
* ... Anđelić Pavao, “Hrvatska enciklopedija 1 (A-bd)”, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999, 248.
* ... Dr. Pavao Anđelić (Sultići kod Konjica, 29.2. 1920.-Sarajevo, 7.8. 1985.), “Pavao Anđelić – Marijan Sivrić – Tomislav Anđelić, Srednjovjekovne humske župe”, ZIRAL, Knjiga 101, Biblioteka Stećak, Knjiga 3, Mostar 1999, 269-270.
 
== Ostala literatura ==
*[http://www.historiografija.hr/hz/1986/HZ_39_36_PAVLICEVIC.pdf Historijski zbornik XXXIX (1), 1986] In memoriam: Pavao Anđelić, autor teksta [[Marko Babić]]
*[http://www.historiografija.hr/hz/1986/HZ_39_38_BABIC.pdf Historijski zbornik XXXIX (1), 1986] In memoriam: Pavao Anđelić, autor teksta [[Marko Babić]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavao_Anđelić"