Srednja Europa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Central Europe (ethnic).JPG|desno|mini|350px|Narodi srednje Europe]][[datoteka:Grossgliederung_Europas-hr.svg|thumb|300px|Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama]]
'''Srednja Europa''' je europska regija slabo definiranih granica, između [[Zapadna Europa|Zapadne]], [[Istočna Europa|Istočne]] i [[Južna Europa|Južne Europe]]. Nakon propasti [[komunizam|komunizma]] koji je Europu dijelio na Istočnu i Zapadnu, pojam je ponovno dobio dio svog prijašnjeg kulturnog, političkog i gospodarskog značenja.
Obično se smatra da Srednjoj Europi pripadaju [[Njemačka]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Švicarska]], [[Austrija]], [[Mađarska]], sjeveroistočna [[Italija]], [[Slovenija]],
== Položaj ==
Line 14 ⟶ 12:
U reljefu se izdvajaju četiri velike cjeline:
*Njemačko-poljska ili [[Pribaltička nizina]] je blago valovito, vlažno i slabo plodno područje jer je na njega utjecao [[led]]. U sjevernom dijelo tragovi leda vidljivi su u ostatcima [[morenski nanosi|morenskih nanosa]], ledenjačkih jezera i močvara. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Rijeke su su nataložile riječne nanose, a vjetar je nanjeo fini pijesak ([[prapor]] i [[les]]) koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla.
*[[Datoteka:Mitteleuropa2.png|desno|okvir|Srednja Europa]]Stara gromadna gorja ([[Njemačko sredogorje|Njemačko]] i [[Češko sredogorje]]) protežu se od [[Rajna|Rajne]] na zapadu do južne Poljske na istoku. Najčešće su snižena, zaobljena i pošumljena. Raščljanjena su brojnim dolinama i kotlinama pogodnim za poljodjelstvo, gradnju prometnica i naseljavanje. Vrlo su bogata ugljenom i željeznom rudom, a ima i i obojenih kovina ([[bakar (element)|bakar]], [[olovo (element)|olovo]], [[cink]]) te [[kalij]]evih soli. Rude su vrlo rano omogućile [[industrijalizacija|industrijalizaciju]].
*Mlada nabrana gorja su [[Alpe]] i [[Karpati]]. '''Alpe''' su strme i teško prohodne. U višim dijelovima su se zadržali [[ledenjaci]], a u nižim ledenjačka jezera i doline. Rijeke su kratke i snažne pa su pogodne za gradnju [[hidrocentrala]]. Alpe se dijele na više zapadne i šire istočne Alpe. Prometnice koje prolaze Alpama važne su za povezivanje juga i sjevera Europe. '''Karpati''' su niži i prohodniji od Alpa. U srednjoj Europi nalaze se samo zapadni Karpati.
*[[Panonska nizina]] se nalazi između Alpa, [[Dinaridi|Dinarida]] i Karpata. Nekada davno tu je bilo [[Panonsko more]] koje se izdizanjem planina dijelom povuklo prema [[Crno more|Crnome moru]] a dijelom se zadržalo u obliku jezera ([[Blatno jezero]], mađ. ''[[Balaton]]'') i [[Nežidersko jezero]]). Većinu jezera zatrpale su rijeke i vjetrovi koji su sa sobom donijeli finu prašinu i mulj što je uzrokovalo stvaranje plodnoga tla. U zapadnom djelu razvijeno je poljodjelstvo dok je istočno od [[Dunav]]a razvijeno stočarstvo. Osim plodnoga tla važno bogastvo su [[nafta]] i [[zemni plin]].
Line 28 ⟶ 26:
== Države koje su u srednjoj Europi==
* [[datoteka:Flag of Austria.svg|border|25px]] [[Austrija]]
* [[datoteka:Flag of Germany.svg|border|25px]] [[Njemačka]]
* [[datoteka:Flag of Poland.svg|border|25px]] [[Poljska]]
Line 37 ⟶ 34:
* [[datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|25px]] [[Slovačka]]
* [[datoteka:Flag of Switzerland.svg|border|25px]] [[Švicarska]]
* [[datoteka:Flag of Romania.svg|border|25px]] [[Rumunjska]] - sjeverozapadni dio
| |||