Wikipedija

Dublin: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m dodana kategorija Dublin uz pomoć dodatka HotCat
dopuna, oblikovanje i literatura
Redak 165:
 
}}
'''Dublin''' ([[Irski jezik|irski]]: ''Baile Átha Cliath'') je glavni i ujedno najveći grad [[Irska|Irske]]. Nalazi se na istočnoj obali [[Irska (otok)|Irskog otoka]] uz široku dolinu rijeke [[Liffey]], tri kilometra od točke u kojoj se ona ulijeva u [[Irsko more]]. DublinNajvažniji je najvažniji irski grad još od vremena [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]., Danasa jesuvremeni Dublin ekonomskogospodarsko je, administrativnoupravno i kulturno središte cijelog [[Irska (otok)|Irskog otoka]], tesa ima jednujednom od najvećih stopa rasta među glavnim gradovima [[Europa|Europe]]. Broj stanovnika je 505.739 (područje utjecaja 1,6 milijuna).
 
==Zemljopis==
Dublin imase nalazi se na istočnoj obali [[Irska (otok)|Irskog otoka]] uz široku dolinu rijeke [[Liffey]], tri kilometra od točke u kojoj se ona ulijeva u [[Irsko more]]. Ima [[Umjerena_kontinentalna_klima#Umjerena_kontinentalna_klima|umjerenu klimu]] i relativno male količine [[Oborina|padalina]], dok [[snijeg]] pada oko deset dana godišnje.▼
 
==Povijest==
Prema [[Stara Grčka|grčkom]] [[astronom]]u i [[Kartografija|kartografu]] [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]u, najranije naseljavanje područja današnjeg Dublina odvijalo se oko [[140.]] godine i odnosilo se na naselje ''[[Eblana Civitas]]''. Naselje ''Dubh Linn'' datira još dalje u prošlost, vjerojatno oko [[100. pr. Kr.]], dok je nešto kasnije tamo izgrađen samostan. Sam grad su [[841.]] godine osnovali [[Vikinzi]], te tim područjem vladali skoro dvjesto godina, sve dok ih irski kralj [[Brian Boru, kralj Irske|Brian Boru]] nije porazio [[1014.]] godine.
 
No, irska vladavina bila je kratkoga vijeka. Već 150 godina nakon osvajanja Dublina kralj [[Henrik II., kralj Engleske|Henrik II.]] godine [[1171.]] proglašava svoju vlast nad gradom te postavlja temelje za gotovo 750 godina [[Engleska|engleske]] vladavine, pod čijom se upravom Dublin razvio u administrativniupravno centarsredište cijele Irske. Od [[14. stoljeće|14.]] do [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Dublin i njegova okolica tvore najveće područje pod engleskom kontrolomvlašću. Parlament je prvotnonekoliko stoljeća bio smješten u [[Drogheda|Droghedi]] nekoliko stoljeća, ali je trajno prebačen u Dublin kada je [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrik VII.]] osvojio [[Kildare]] [[1504.]] godine.
 
Od [[17. stoljeće|17. stoljeća]] grad se proširio izvanrednom brzinom. Gregorijanski Dublin je neko vrijeme bio drugi najmnogoljudniji grad [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], odmah poslije [[London]]a, te peti grad u [[Europa|Europi]]. Većina arhitekture datira iz [[Gregorijanski stil|gregorijanskog]] razdoblja te se to vrijeme smatra zlatnim godinama grada. U to doba je osnovana i pivovara [[Guinness]], jedno od prepoznatljivih simbola Dublina i cijele Irske, a [[Georg Friedrich Händel|Händelov]] oratorij "[[Mesija (Händel)|Mesija]]" je ovdje doživio [[Premijera|praizvedbu]], zajedničkim nastupom zborova [[Kristova crkva (Dublin)|Kristove crkve]] i [[Katedrala sv. Patrika u Dublinu|Katedrale sv. Patrika]].
 
Nakon [[1800.]] godine, premještanjem vlade u [[Westminster]], Dublinrazvoj Dublina je ušao u razdoblje stagnacije u razvojuusporen, no ostao je administrativnoupravno središte te je također bio važan čimbenik u razvoju Irske u [[Industrijska revolucija|industrijskoj revoluciji]].
 
[[Uskršnji ustanak]] [[1916.]] godine, koji se dogodio na nekoliko mjesta u Dublinu, donio je mnogo štete gradskoj infrastrukturi i doveo do uništavanja gradskog centra. [[Irski rat za neovisnost]] i [[Irski građanski rat]] također su uništili grad, ostavivši neke od najznačajnijih dublinskih objekata u ruševinama. Vlada [[Irska slobodna država|Irske slobodne države]] obnovila je grad te utemeljila parlament (Dáil). Dublin je do danas ostao središtem Republike Irske.
 
Od početka [[Anglosaksonci|Anglo-Saksonske]] i [[Normani|Normanske vladavine]] u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], Dublin je bio [[glavni grad]] raznimraznih geopolitičkimgeopolitičkih entitetimajedinica na irskomIrskom otoku: [[Kneževina Irska|Kneževine Irske]] (1171.–1541.), [[Kraljevina Irska|Kraljevine Irske]] (1541.–1800.), Irske kao sastavnog dijela [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (1801.–1922.), [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]] (1922.-1937.) i od 1922. godine suvremene [[Republika Irska|Republike Irske]].
 
* [[Kneževina Irska]] (1171.–1541.)
* [[Kraljevina Irska]] (1541.–1800.)
* Irska kao sastavni dio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (1801.–1922.)
* [[Irska Slobodna Država]] (1922.-1937.)
* [[Republika Irska]] (1922.-),
 
Prema istraživanju [[BBC]]-a iz [[2003]]. na uzorku od 11.200 stanovnika u 112 urbanih i ruralnih područja, Dublin je bio najbolji europski glavni grad za život.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/3156680.stm BBC record of Survey] {{eng icon}}</ref>
 
==Stanovništvo==
===Demografija===▼
Dublin kao formalni grad zauzima područje Dublinskog koncila, a zajedno s područjima [[Dun Laoghaire-Rathdown]]om, [[Fingal]]om te Južnim Dublinom čini [[Dublinski okrug]]. Područje Dublinskog okruga još je poznato kao ''Urbani Dublin'' ili ''Dublinsko metropolitansko područje''.
 
Prema popisu stanovništva iz [[2006]]. godine, područje Dublinskog koncila brojalo je 505.739 ljudi. Na istom popisu cijeli Dublinski okrug imao je 1.185.159, a područje utjecaja Dublina 1.661.185 stanovnika. Gradsko stanovništvo se povećava velikom brzinom te je procijenjeno da ce doseći 2,1 milijun stanovnika [[2021.]] godine. Danas oko 40% populacije Republike Irske živi do 100 km od centra Dublina.<ref>[http://www.rte.ie/news/2007/0402/dublin.html Call for improved infrastructure for Dublin] {{eng icon}}</ref>
 
Dublin ima dugačku povijest iseljavanja koja je trajala sve do ranih [[1990-ih]], od kada grad prerasta u imigracijsko područje, što je uzrokovano dobrom reputacijom stečenom naglim gradskimrazvitkom razvitkomgrada. Strani državljani u gradu su obično mladi i slobodni, a najveći broj ih dolazi iz [[Europska unija|Europske unije]], posebice [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Poljska|Poljske]] i [[Litva|Litve]]. Također ima poveći broj useljenika izvan [[Europa|Europe]], posebice iz [[Kina|Kine]], [[Nigerija|Nigerije]], [[Brazil]]a, [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ukupno oko 10% stanovništva Republike Irske čine imigranti.▼
▲===Demografija===
▲Dublin ima dugačku povijest iseljavanja koja je trajala sve do ranih [[1990-ih]], od kada grad prerasta u imigracijsko područje, što je uzrokovano dobrom reputacijom stečenom naglim gradskim razvitkom. Strani državljani u gradu su obično mladi i slobodni, a najveći broj ih dolazi iz [[Europska unija|Europske unije]], posebice [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Poljska|Poljske]] i [[Litva|Litve]]. Također ima poveći broj useljenika izvan [[Europa|Europe]], posebice iz [[Kina|Kine]], [[Nigerija|Nigerije]], [[Brazil]]a, [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Ukupno oko 10% stanovništva Republike Irske čine imigranti.
 
===Narodnosni sastav===
Prema Središnjem uredu za statistiku (Central Statistics Office Ireland), etnički sastav Dublina u popisu stanovništva [[2006.]] bio je:<ref>[http://beyond2020.cso.ie/Census/TableViewer/tableView.aspx?ReportId=5780 Central Statistics Office Ireland data from 2006 census for Ireland] {{eng icon}}</ref>
 
Line 206 ⟶ 202:
|83,1%
|-
|'''Bijelci (Drugiostali)'''
|8,06%
|-
Line 219 ⟶ 215:
|}
 
==ZemljopisGospodarstvo==
U Dublinu su zastupljene elektronička, prehrambena, kemijska i tekstilna industrija.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16417 Dublin], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 22. veljače 2016.</ref> Također je razvijen i turizam. Od [[1980-ih|osamdesetih]] godina, kada [[Intel]] otvora svoju poslovnicu u Irskoj, zbog niskih stopa poreza i obrazovane radne snage Dublin postaje mjesto inozemnih ulaganja. U Dublinu su i europska sjedišta nekih vodećih svjetskih tvrtki, poput [[Google (tvrtka)|Google-a]], [[Hewlett-Packard|Hewlett-Packarda]] ili [[Microsoft|Microsofta]]. Prema istraživanju [[BBC]]-a iz [[2003]]. na uzorku od 11.200 stanovnika u 112 urbanih i ruralnih područja, Dublin je bio najbolji europski glavni grad za život.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/northern_ireland/3156680.stm BBC record of Survey] {{eng icon}}</ref>
===Klima===
▲Dublin ima [[Umjerena_kontinentalna_klima#Umjerena_kontinentalna_klima|umjerenu klimu]] i relativno male količine [[Oborina|padalina]], dok [[snijeg]] pada oko deset dana godišnje.
 
==Arhitektura i znamenitosti==▼
U Dublinu nema nebodera te gotovo nema stambene ili poslovne zgrade čija visina nadmašuje tri kata, zbog toga što je najduže razdoblje gradske i stambene izgradnje bilo u kasnom [[18. stoljeće|18. stoljeću]] tijekom gregorijanskog razdoblja, kada su u modi bile niske zgrade i široke ulice. Jedna od rijetkih iznimaka je velika pivovara u [[Guinness]]ovu vlasništvu. Samo je nekoliko sačuvanih građevina iz ranijeg razdoblja. Među njima su [[dvorac Dublin]], čija je izgradnja počela [[1200]]. godine, Kristova crkva (Christ Church), [[Katedrala sv. Patrika u Dublinu|katedrala sv. Patrika]] i bolnica [[Kilmainham]]. Jedna od novijih znamenitosti je [[Dublinska igla]].▼
 
==Kultura==
===Obrazovanje===
Godine 1592. u Dublinu je osnovan [[Trinity College]], najstarije irsko sveučilište, koje, uz mnoštvo drugih publikacija, čuva i važne bogato oslikane srednjovjekovne rukopise, poput [[Knjiga Kellsa|Knjige Kellsa]] iz ranog 9. stoljeća i [[Knjiga iz Leinstera|Knjige iz Leinstera]], iz sredine 12. stoljeća. Irsko katoličko sveučilište (Catholic University of Ireland) osnovano je 1850. godine.<ref>[http://www.britannica.com/place/Dublin Dublin], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 22. veljače 2016.</ref>
 
===Kulturne ustanove===
U Dublinu se nalaze [[Irska nacionalna galerija]] (National Gallery of Ireland), osnovana 1864. godine i [[Irski nacionalni muzej]] (National museum of Ireland), osnovan 1877. godine, kao i [[Nacionalna knjižnica Irske]] (National Library of Ireland).<ref>Polly Phillimore i Andrew Sanger, ''Dublin i Irska'', preveo Vjekoslav Čulo, Znanje, Zagreb, 2004., ISBN 9531953759</ref>. Godine 1904. osnovano je i nacionalno [[Kazalište Abbey]].
 
▲===Arhitektura i znamenitosti===
▲U Dublinu nema nebodera te gotovo nema stambene ili poslovne zgrade čija visina nadmašuje tri kata, zbog toga što je najduže razdoblje gradske i stambene izgradnje bilo u kasnom [[18. stoljeće|18. stoljeću]] tijekom gregorijanskog razdoblja, kada su u modi bilegrađene niske zgrade i široke ulice. Jedna od rijetkih iznimaka je velika pivovara u [[Guinness]]ovu vlasništvu. Samo je nekoliko sačuvanih građevina iz ranijeg razdoblja. Među njima su [[dvorac Dublin]], čija je izgradnja počela [[1200]]. godine, Kristova crkva (Christ Church), [[Katedrala sv. Patrika u Dublinu|katedrala sv. Patrika]] i bolnica [[Kilmainham]]. Jedna od novijih znamenitosti je [[Dublinska igla]]. [[Temple bar]] dublinska je četvrt u kojoj se nalaze razne kulturne institucije, ali i mnogo tradicionalnih irskih [[Pub|pubova]].<ref>Lisa Gerard-Sharp i Tim Perry, ''Irska: vodič koji će vam pokazati ono o čemu drugi samo govore'', prevela Snježana Ercegovac, [[Profil (tvrtka)|Profil international]], Zagreb, 2008. ISBN 9789531206815</ref>
 
Godine [[1991]]. Dublin je izabran za [[Europski glavni grad kulture|kulturnu metropolu Europe]].
 
===Poznate osobe===
== Gradovi prijatelji ==▼
* [[Jonathan Swift]] (1667. - 1745.), književnik
* [[Richard Brinsley Sheridan]] (1751. - 1816.), političar i pisac
* [[Oscar Wilde]] (1854. - 1900.), književnik
* [[George Bernard Shaw]] (1856. - 1950.), književnik
* [[William Butler Yeats]] (1865. - 1939.), književnik
* [[Sean O’Casey]] (1880. - 1964.), književnik
* [[James Joyce]] (1882. - 1941.), književnik
* [[Samuel Beckett]] (1906. - 1989.), književnik
* [[Iris Murdoch]] (1919. - 1999.), filozofkinja
 
▲== Gradovi prijatelji ==
* {{ZD|Š|ŠPA}} [[Barcelona]] (od 1998.)<ref name="twins">[http://www.dublincity.ie/Press/FactsAboutDublin/Pages/FactsAboutDublin.aspx Dublin City Council website - Facts about Dublin - Twinned cities] {{eng icon}}</ref>
* {{ZD|U|UK}} [[Liverpool]] (od 1997.)<ref name="twins"/>
* {{ZD|S|SAD}} [[San Jose, Kalifornija|San Jose]] (od 1986.)<ref name="twins"/>
 
== Galerija Izvori==
;Bilješke i literatura
<gallery perrow=3>
{{izvori|2}}▼
Slika:Dublin SPOT 1023.jpg|Satelitska snimka
Slika:Dublin Castle Four Court.jpg|Dvorac Dublin
Slika:Guinness brewery.jpg|Pivovara Guinness
Slika:Kilmainham Jail.jpg|Zatvor Kilmainham
Slika:Saint Patrick's Cathedral.jpg|[[Katedrala sv. Patrika u Dublinu|Katedrala sv. Patrika]]
Slika:Christ Church Cathedral (Dublin).jpg|[[Kristova crkva u Dublini|Kristova crkva]]
Slika:O Connell bridge.jpg|O'Connellov most
Slika:Met ireann (Irish Meteorological Service) (1387399963).jpg|Met ireann meteorološka postaja
Slika:Dublin National Botanic Gardens Impression 1.jpg|Nacionalni botanički vrt
</gallery>
 
== Izvori ==
▲{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.dublincity.ie/ Službena stranica] {{eng icon}}▼
*[http://images.google.hr/images?hl=hr&q=dublin&btnG=Google+pretraga&sa=N&tab=wi Foto galerija]▼
===Ostali projekti===
{{WProjekti
Line 267 ⟶ 265:
|wikicitat =
}}
 
===Mrežna mjesta===
▲* [http://www.dublincity.ie/ Službena stranicawww.dublincity.ie], službene stranice grada Dublina {{eng icon}}
* [http://www.visitdublin.com/home/ www.visitdublin.com], stranice turističkog ureda grada Dublina {{eng oznaka}}
▲* [http://images.google.hr/images?hl=hr&q=dublin&btnG=Google+pretraga&sa=N&tab=wi Foto galerija]
* Ana-Marija Hota, [http://zivot-u-dublinu.com/ zivot-u-dublinu.com]
* [[James Joyce]], [http://www.academia.edu/8906347/James_Joyce_Dublinci_Prognanici ''Dublinci''], www.academia.edu
 
 
{{Gradovi u Irskoj}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dublin"