Razlika između inačica stranice »Pakt Ribbentrop-Molotov«

bez sažetka
Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se sukladno odluci [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] iz 2009. godine obilježava kao [[Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0213+0+DOC+XML+V0//DE Deklaracija Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.]</ref>.
 
Iako je službeno bio označen kao "pakt o nenapadanju", ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama [[Finska|Finskoj]], [[Estonija|Estoniji]], [[Latvija|Latviji]], [[Litva|Litvi]], [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u dijelovima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Njemačke, bilo od strane SSSR-a; Rumunjska i Poljska kao najveće od tih država napali su Nijemci i Sovjeti zajednički. Od svih tih zemalja koje su bile žrtve sovjetsko - njemačkog savezništva, jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost; međutim je i ona bila prisiljena ustupiti određene teritorije.
[[Datoteka:Nazi-Soviet 1941.png|mini|Podjela Europe 1939. – 1941.]]
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez kasnije na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.
 
== Posljedice ==
Tjedan dana dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939. godine Njemačka je napala [[Poljska|Poljsku]]. U skladu s odredbama tajnog protokola [[Crvena armija|sovjetske snage]] su 17. rujna ušle u istočnu Poljsku i okupirale teritorij koji je prema sporazumu predstavljao sovjetsku interesnu sferu. Poljske trupe su pružile odlučan otpor Rusima (računa se da je na sovjetskoj i poljskoj strani bilo po oko 3.000 mrtvih vojnika), ali je poljsko vodstvo - koje je sa vojskom od gotovo milijun vojnika zacijelo moglo još dugo voditi rat protiv Njemačke; (inače je u Poljsko - Njemačkom ratu bilo 63.000 poginulih poljskih vojnika, ali također i preko 16.000 njemačkih) - ocijenilo da nakon ulaska Sovjetskog saveza u rat daljnji otpor može donijeti samo još veću tragediju za Poljsku. Stoga je vojni otpor prekinut 6. listopada 1939. godine.
 
Istodobno je Sovjetski Savez bez vojnog otpora okupirao [[Estonija|Estoniju]] i [[Latvija|Latviju]].
Nakon što Njemačka vojno slama Francusku, Sovjetski Savez i Njemačka - opet u skladu sa odredbama pakta iz 1939. godine - dijele državni teritorij [[Kraljevina Rumunjska|Kraljevine Rumunjske]]: Sovjetski savez uzima vojnom invazijom 28. srpnja 1940. od te zemlje [[Moldavija|Moldaviju]] i Sjevernu [[Bukovina|Bukovinu]] (danas u Ukrajini) a Njemačka "sprječava" invaziju [[Mađarska|Mađarske]] na Rumunjsku na način da prisiljava Rumunjsku da ustupi Mađarskoj područje Sjeverne Transilvanije (približno veličine današnje Hrvatske, tada sa oko 2,5 milijuna stanovnika), te u samoj Rumunjskoj instalira [[Marionetska država|marionetski režim]] na čijem je čelu general [[Ion Antonescu]].
 
Početkom 1941. godine linija razdvajanja između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza prolazila je kroz Litvu i Poljsku. Odnosi između dvije strane su se značajno zahladili kako se rat na zapadu komplicirao, a Sovjetski Savez ubrzavao jačanje svojih vojnih snaga. Hitler, koji je računao da će napadom na boljševičku Rusiju pridobiti simpatije okupiranih zapadnih zemalja, počeo je pripreme za napad na SSSR.
 
Treći Reich prekršio je sporazum o nenapadanju napavši 22. lipnja 1941. Sovjetski Savez ([[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]]). Teritorije koje je Sovjetski Savez dobio u skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov izgubljeni su za samo nekoliko tjedna dok su baltičke države postale njemački protektorati. Odmah po početku njemačke agresije Sovjetski Savez je 25. lipnja počeo agresiju na Finsku što je dovelo do tzv. Produženog (nastavljenog) rata između Finske i Sovjetskog Saveza.