Povijest Poljske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznica |
Dodao kraljeve |
||
Redak 1:
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] već u [[15. stoljeće pr. Kr.|15. stoljeću prije Krista]] dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina. Nakon njih pojavljuje se [[Kelti|Keltska kultura]] koja se zadržava sve do [[1. stoljeće|1. stoljeća]]. Najpoznatija nalazišta su pronađena u [[Šleska|Šleskoj]] i oko grada [[Toruń|Toruńa]], uglavnom religijskog karaktera. Gradili su solane uz rijeku [[Visla|Vislu]], trgovali s rimskim carstvom na [[Jantarski put|Jantarnom putu]] (potez: [[Gdanjsk]] - Czesin - [[Jadransko more]]), imali izraženu pomorsku kulturu u [[Gdanjsk|Gdanjsku]] i bili usko povezani s [[Germani|Germanima]]. Nakon njih dolaze [[Balti]] sa sjevera i spuštaju se na područja današnjih država [[Estonija|Estonije]], [[Litva|Litve]] i [[Latvija|Latvije]], zatim [[Avari]] ([[5. stoljeće]]), [[Huni]] ([[6. stoljeće]]) i u konačnici [[Slaveni]] krajem [[6. stoljeće|6. stoljeća]] "na poziv rimskog cara" smjestivši se između rijeke [[Laba|Labe]], istočnih [[Alpe|Alpa]] i današnje [[Grčka|Grčke]].<ref name=":0">Kolegij Poljska kultura i civilizacija na katedri za Poljski jezik i književnost na odsjeku za Zapadnoslavenskih jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, akademske godine 2015./2016.</ref>[[Datoteka:MieszkoDagome.jpg|mini|desno|200px|
[[Mješko I.]]]]
[[Poljska]] je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov|Krakova]] na području između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.|Mješka I.]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /> <ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999.), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref>On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.|968. godine]] na čelu s biskupom Jordanom[https://pl.wikipedia.org/wiki/Jordan_(pierwszy_biskup_Polski)]. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] [[990.|990. godine]] u dokumentu Dagome Iudex [https://pl.wikipedia.org/wiki/Dagome_iudex], a umro je [[992.|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" />
Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.|997. godine]], pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.|999.godine]] je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" />Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i Kołobrzegu [https://pl.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%82obrzeg].<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata ([https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1002-1005], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1007-1013] i [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1015-1018]) u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem Szczerbiecom[https://pl.wikipedia.org/wiki/Szczerbiec] udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom kneževina [[Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga Mješko 2[https://pl.wikipedia.org/wiki/Mieszko_II_Lambert] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]],[[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.|1034. godine]]. <ref name=":1" />
Nakon smrti Mješka II., zemlja tone pod poganskom pobunom i ustankom velikaša. U toku pobune uništena je crkvena organizacija, a prijestolonasljednik Kazimir I. Obnovitelj[https://pl.wikipedia.org/wiki/Kazimierz_I_Odnowiciel] je bio primoran otići iz zemlje te gubi krunu.<ref name=":1" /> Pritom [[Česi]] zauzimaju [[Šleska|Šlesku]] te uništavaju [[Gniezno]] i [[Poznanj]]. Zahvaljujući njemačkoj pomoći vraća se u zemlju, ali samo kao knez. Premješta prijestolnicu u [[Krakov]], a pod kneževinu vraća [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazoviju]], [[Šleska|Šlesku]] i [[Pomorje]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" /> Najveća zamjerka njegove vladavine je u tome što nije uspio osamostaliti kneževinu. Umire [[1058.|1058. godine]]. <ref name=":1" /> Nasljeđuje ga Boleslav II. Smjeli [https://pl.wikipedia.org/wiki/Boles%C5%82aw_II_Szczodry]
Boleslav II. Smjeli se nakon uspješnih ratova uspio [[Poljska|Poljskoj]] povratiti status kraljevine, okrunivši se za kralja [[1076.|1076. godine]].
Od vremena vladanja [[Boleslav III. Krivousti|Boleslava III. Krivoustog]] ([[1102]]. – [[1138]].) Poljaci su počeli voditi dugotrajne ratove protiv pripadnika Njemačkog viteškog reda (teutonaca) koji u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] otimaju Poljskoj područja [[Pomeranija|Pomeranije]] od ušća Visle do [[Gdanjsk|Gdanjska]]. Tim je osvajanjima Poljskoj zapriječen put do [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Nakon njegove smrti Poljska je u stalnim sukobima s [[Brandenburg]]om i teutoncima, a u tim je sukobima izgubila zapadno Pomorje, Veliku Poljsku, Gdanjsko primorje i jug države.
Line 35 ⟶ 41:
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ambasadapoljska.hr/hr/povijest.htm POLJSKA - Povijest] Na stranicama Veleposlanstva R. Poljske u RH
*[[:pl:Dagome_iudex|Dagome Iudex]] Dokument o zaštiti Poljske
*[[:pl:Jordan_(pierwszy_biskup_Polski)|Biskup Jordan]] Prvi poljski biskup
{{Povijest Europe}}
| |||