Razlika između inačica stranice »Povijest Poljske«

izvori
(izvori)
(izvori)
 
[[Mješko I.]]]]
[[Poljska]] je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov|Krakova]] na području između rijeka [[Visla|Visle]] i [[Odra|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.|Mješka I.]] u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /> <ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., <nowiki>ISBN 953-150-534-9</nowiki>), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref>On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.|968. godine]] na čelu s biskupom Jordanom[https://pl.wikipedia.org/wiki/Jordan_(pierwszy_biskup_Polski)]. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] [[990.|990. godine]] u dokumentu Dagome Iudex [https://pl.wikipedia.org/wiki/Dagome_iudex], a umro je [[992.|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" />
 
Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) [[Poljska]] se proširila na oblast [[Lužica|Lužice]], [[Češka|Češke]], [[Moravska|Moravske]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.|997. godine]], pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.|999.godine]] je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno|Gnieznu]]. <ref name=":0" /><ref name=":1" />Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov|Krakovu]], [[Wrocław|Wrocławu]] i Kołobrzegu [https://pl.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%82obrzeg].<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata ([https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1002-1005], [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1007-1013] i [https://pl.wikipedia.org/wiki/Wojna_polsko-niemiecka_1015-1018]) u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem Szczerbiecom[https://pl.wikipedia.org/wiki/Szczerbiec] udario u Kijevska vrata. [[1025.|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom kneževina [[Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga Mješko 2[https://pl.wikipedia.org/wiki/Mieszko_II_Lambert] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci|Nijemaca]],[[Rusini|Rusina]] i [[Česi|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.|1034. godine]]. <ref name=":1" />
 
== Izvori ==
<ref>Kolegij Poljska kultura i civilizacija na katedri za Poljski jezik i književnost na odsjeku za Zapadnoslavenskih jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, akademske godine 2015./2016.</ref>
 
<ref>Michał Timowski, 'Najkrotsza historia Polski' (hrvatsko izdanje -'Kratka povijest Poljske', prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., ISBN 953-150-534-9), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref>
[[Kategorija:Povijest Poljske| ]]
14

uređivanja