Andrija Mohorovičić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
razmaci |
||
Redak 1:
{{redirect|Andrija Mohorovičić|ostala značenja|[[Mohorovičić]]}}
{{Izdvojeni članak|kolovoz 2005.}}
{{Znanstvenik
| ime = Andrija Mohorovičić
Line 27 ⟶ 26:
| fusnote =
}}
'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. siječnja]] [[1857]]. - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1936]].), hrvatski [[Geofizika|geofizičar]], ali i istaknuti istaknuti hrvatski znanstveni djelatnik na području [[meteorologija|meteorologije]] i [[seizmologija|seizmologije]], s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon studija [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] u [[Prag]]u, radio kao [[gimnazija|gimnazijski]] profesor u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u, a potom kao profesor na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]] (od 1882.), gdje je predavao [[meteorologija|meteorologiju]] i 1887. osnovao [[Meteorološka postaja|meteorološku postaju]]. Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]]. Mohorovičić je [[doktor]]irao 1893. u [[Zagreb]]u disertacijom ''O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Godine 1898. postao je pravi (redoviti) član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor s predavanjima iz [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Mohorovičić se ubraja među najznamenitije hrvatske znanstvenike. Po njemu je nazvan jedan [[Mohorovičić (krater)|krater na Mjesecu]], i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu]],
▲'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. siječnja]] [[1857]]. - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1936]].), hrvatski [[Geofizika|geofizičar]], ali i istaknuti istaknuti hrvatski znanstveni djelatnik na području [[meteorologija|meteorologije]] i [[seizmologija|seizmologije]], s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon studija [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] u [[Prag]]u, radio kao [[gimnazija|gimnazijski]] profesor u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u, a potom kao profesor na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]] (od 1882.), gdje je predavao [[meteorologija|meteorologiju]] i 1887. osnovao [[Meteorološka postaja|meteorološku postaju]]. Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]]. Mohorovičić je [[doktor]]irao 1893. u [[Zagreb]]u disertacijom ''O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Godine 1898. postao je pravi (redoviti) član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor s predavanjima iz [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Mohorovičić se ubraja među najznamenitije hrvatske znanstvenike. Po njemu je nazvan jedan [[Mohorovičić (krater)|krater na Mjesecu]], i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu]], <ref> '''Mohorovičić, Andrija''',[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41535] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> te gimnazija u [[Rijeka|Rijeci]]. [[BŠ-72 Andrija Mohorovičić]] je [[ratni brod]] u sastavu [[flota|flote]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne morarice]]. Njemu u čast [[1996.]] [[asteroid]] s rednim brojem 8422 dobio je naziv - [[8422 Mohorovicic]].
== Životopis ==
Line 44 ⟶ 42:
[[datoteka:Mohomap.png|mini|desno|300px|Karta svijeta koja pokazuje dubinu [[Mohorovičićev diskontinuitet|Mohorovičićevog diskontinuiteta]].]]
Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s [[meteorologija|meteorologijom]], koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je [[1887.]] u Bakru osnovao [[meteorološka postaja|meteorološku postaju]]. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je [[1889.]] [[nefoskop]]. U svijetu je tada postojalo nekoliko vrsta nefoskopa, ali se originalnost Mohorovičićeve izvedbe ogledala u činjenici da je njegov [[mjerni instrument]] uz manje troškove izvedbe omogućavao točnost [[mjerenje|mjerenja]] veću nego ostali ondašnji instrumenti.
Dolaskom na mjesto upravitelja Meteorološkog opservatorija u [[Zagreb]]u ([[1892.]]), usmjeruje svoj rad na tri područja. U prvom znanstveno objašnjava pojedine meteorološke pojave. Uz to mu je [[1901.]] povjereno vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, koju podiže kadrovski i instrumentalno na europsku razinu. I napokon, aktivnosti opservatorija postupno proširuje i na ostala područja geofizike. Pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili [[tornado]] kraj [[Novska|Novske]] [[1892.]] i "vijor" kod [[Čazma|Čazme]] [[1898.]] Proučavao je [[klima|klimu]] grada Zagreba, a u svom posljednjem radu s područja meteorologije ([[1901.]]) razmatra [[Stopa opadanja temperature u troposferi|smanjivanje temperature atmosfere s porastom visine]].
| |||