JužnaJužno od [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]] preko [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]] do [[Slanje|Slanja]] proteže se [[rasjedna zona]] koja je u geološkoj literaturi poznata kao "Zona pršinaca". Prema zapadu nastavlja se u [[Smrekovečki rasjed]], koji je smatran istočnim nastavkom [[Perijadranski lineament|Perijadranskog lineamenta]]. Postoji i kratka rasjedna zona na jugozapadnim padinama [[Ravna gora|Ravne gore]] kod [[Strupari|Strupara]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na kojoj su zapažene pojave [[andezit|andezita]] i pršinaca.
[[Kalcij|Kalcijsko]]-[[Alkalijske zemlje|alkalijska]] vulkanska aktivnost [[donji miocen|donjomiocenske]] starosti koja je bila raširena uzduž istočnog segmenta perijadranskog lineamenta u jugoistočnoj Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pogodovala je nastanku [[vulkanske stijene|vulkanskih stijena]], [[andezit|andezita]] i njihovih pršinaca, odnosno materijala za [[taloženje]] pršinaca te je imao utjecaj pri taloženju [[maceljski pješčenjak|maceljskih pješčenjaka]]. Iako je [[miocen|donjomiocenski]] [[vulkanizam u Hrvatskoj|vulkanizam]] pogodovao ovome, prijašnji radovi (Anić 1957.) datiraju andezitne vulkanske erupcije u Hrvatskom zagorju u [[srednji miocen|srednjomiocensku]], [[torton|tortonsku]] starost. Magdalenić i drugi su tortonsku starost [[efuziv|efuziva]] i tufovapršinaca na području [[Bednja]]-[[Ivanec]]-[[Vinica]] potvrdili 1959. godine. Golub i Brajdić su 1969. utvrdili analizom piroklastičnih stijena kod [[Donje Jesenje|Donjeg Jesenja]] gdje je kamenolom pršinca, koji se nalazi u bazi maceljskih pješčenjaka, da su dvije osnovne vrste stijena prisutne ondje, vitroklastični i vitrokristaloklastični pršinci. Pretpostavili su da su pršinci [[Interkalacija|interkalirani]] u [[lapor]]e te da su [[oligocen]]ske starosti kao i tamošnji lapori. Smatrali su da je pojava tamošnjih pršinaca u svezi s pojavom mladih neutralnih do kiselih eruptiva. Brajdić je zaključio da su piroklastiti u donjojesenjskom kamenolomu pršinca piroklastiti dobro uslojeni i homogene teksture. Bojanić i dr. su 1978. ustanovili istražujući uzorke na usjecima ceste [[Đurmanec]]-[[Podlehnik]] rasprostranjenost tufitnih [[pješčenjak|pješčenjaka]]. Šimunići su 1978. opisujući maceljskih pješčenjaka kod Trakošćana opisali pršince koji se nalaze kao proslojci i leće unutar pješčenjaka te te naslage svrstali u [[burdigal]] ([[egenburg]]).
-Podlehnik rasprostranjenost tufitnih pješčenjaka. Šimunići su 1978. opisujući maceljskih pješčenjaka kod Trakošćana opisali tufove koji se nalaze kao proslojci i leće unutar pješčenjaka te te naslage svrstali u burdigal (egenburg).
[[Mijo Kišpatić]] se bavio mlađim eruptivnim kamenjem u ovom dijelu Hrvatske te je uz eruptive spomenuo pršince, pješčenjake i fosilni sastav.
