Ptice: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 761:
Ptice proizvode zvuk uspomoć siringe, [[mišić]]nog organa koji se sastoji od komore s nekoliko membrana nalik [[uho|bubnjićima]] koji se nalazi na nižem kraju dušnika, gdje se račva. Ptičje [[srce]] ima dvije klijetke i dvije pretklijetke, iz njega u desnom luku izlazi [[krvotok|aorta]] koja iz srca stanicama doprema oksigeniziranu krv (kod [[sisavci|sisavaca]] je u pitanju lijevi luk). [[Krvotok|Vena]] ''postcava'' zaprima krv iz udova preko [[bubreg|bubrežnog]] prijenosnog sustava. [[Krv|Crvene krvne stanice]], za razliku od onih u sisavaca, u sebi imaju [[stanična jezgra|staničnu jezgru]].<ref>http://people.eku.edu/ritchisong/birdcirculatory.html</ref>
[[Probavni sustav]] ptica je jedinstven, s organima kao što je ''volja'' (putača) za spremanje progutane hrane i mišićnim želucem koji zbog nedostatka zuba često sadrži progutane kamenčiće, koji služe za mljevenje hrane. Većinom je visoko prilagođen brzom probavljanju i olakšanom letu. Neke ptice [[selica|selice]] imaju i sposobnost smanjivanja dijelova crijeva prije selidbe.<ref name = "Battley">Battley, P.F., Piersma, T., Dietz, M.W., Tang, S., Dekinga, A., Hulsman, K.(2000) "Empirical evidence for differential organ reductions during trans-oceanic bird flight" ''Proceedings of the Royal Society of London Series B-Biological Sciences'' '''267'''(1461): 2567-2567</ref>
[[Živčani sustav]] je velik s obzirom na veličinu ptice. Najrazvijeniji dio mozga je onaj koji kontrolira radnje vezane uz let, dok mali mozak koordinira pokrete, veliki mozak ponašanje, navigaciju, parenje i izgradnju [[gnijezdo|gnijezda]]. Oči ptica razvijene su za polijetanje, uočavanje, lov i prehranu. Ptice s očima na bočnim stranama glave imaju širok vidokrug, dok ptice s oba oka usmjerena prema naprijed, kao npr. sove, posjeduju [[stereoskop]]ski vid pa mogu procijeniti udaljenost.<ref>Martin GR, Katzir G (1999) "Visual fields in short-toed eagles, ''Circaetus gallicus'' (Accipitridae), and the function of binocularity in birds" ''Brain Behaviour and Evolution'' '''53'''(2): 55-66</ref> Većina ptica ima slab osjet mirisa, uz važne iznimke kao što su kiviji, <ref>Sales, J. (2005) "The endangered kiwi: a review" ''Folia Zoologica'' '''54'''(1-2): 1-20</ref> strvinari i bubnjavke.<ref>Lequette, B., Verheyden, C., Jowentin, P. (1989) "Olfaction in Subantarctic seabirds: Its phylogenetic and ecological significance" ''The Condor'' '''91''': 732-135. [http://scholar.google.com/url?sa=U&q=http://elibrary.unm.edu/sora/Condor/files/issues/v091n03/p0732-p0735.pdf]</ref> Vid ptica je obično iznimno visoko razvijen. Vodene ptice imaju posebne fleksibilne [[leća (fizika)|leće]] koje im omogućavaju prilagodbu vizualnim prilikama u vodi i zraku. Neke vrste imaju i dvostruku foveu (točka najoštrijeg vida). Ptičja [[oko|mrežnica]] ima cirkulaciju u obliku lepeze koja se zove ''pecten''. Ptičje [[uho]] nema vanjsku ušnu školjku, ali je pokriveno perjem. U unutrašnjem uhu nalazi se puž, ali on nije spiralnog oblika kao u sisavaca.
| |||