Evanđelje po Ivanu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
citati
Redak 11:
Ovo su Evanđelje gnostički kršćani smatrali svojom knjigom i upotrebljavali kao primarni izvor za [[gnosticizam|gnostičko učenje]].<ref>IE. Pagels, The Johannine Gospel in Gnostic Exegesis (Nashville, 1973).</ref> Pa ipak, rano kršćanstvo je uprkos nekim protivljenjima, unijelo ovo evanđelje u [[Novi zavjet]].
 
{{citat|Cvijet Biblije su Evanđelja, a cvijet Evanđelja jest Ivanovo Evanđelje. |[[Origen]]}}
 
 
==Književna vrsta==
Line 55 ⟶ 56:
7. Poslanje riječi, objava u [[Kana Galilejska|Kani Galilijskoj]] učenicima, u hramu se objavljuje [[Židovi]]ma: [[Nikodem]]u kao predstavniku židovstva, Samarijanki kao predstavnici [[Samarijanci|Samarijanaca]], kraljevskom činovniku koji predstavlja pogane, te Isusova objava članovima Crkve (5,12). Krist se objavljuje kao Prorok (5,1-47), kao kruh života (6,1-7,1), svijetlo svijeta (7,1-59), [[Dobri pastir]] (10,1-21), uskrsnuće [[Lazara]] (11-12,36). Objavljuje se učenicima (13,1-20,29). Opis muke, smrti i uskrsnuća (21,1-29). Novi život Crkve (21,1-25).
 
{{citat|Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, <br> nego da ima život vječni. Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu. (|Iv 3, 16-17).}}
 
==Sadržaj evanđelja==
Line 75 ⟶ 76:
 
=== Isusova božanska uloga ===
 
U sinoptičkim evanđeljima, Isus često govori o [[Kraljevstvo Božje|Kraljevstvu Božjem]]; dok je njegova božanska uloga u drugom planu. U Ivanu, Isus otvoreno govori o svojoj božanskoj ulozi. On kaže da je: "Put, Istina i Život (14,6). Odzvanja Jahvinu vlastitu izjavu uz nekoliko "Ja sam" izjava, koje ga također identificiraju sa [[simbol]]ima velikog značaja.
 
Redak 95:
Kod Ivana, Logos je shvaćen kao [[Sin Božji]] i odnosi se na Isusa Krista koji predstavlja utjelovljenje božanskoga Logosa. Prve [[riječ]]i Ivanovog evanđelja, "u početku bijaše Riječ (Logos)", mnogi su, prije svega [[Sveti Aurelije Augustin |Augustin]], ocijenili kao izravan utjecaj [[Heraklit]]ove, [[Platon]]ove i [[stoicizam|stoičke]] filozofije. U evanđelju po Ivanu dolazi do identifikacije iskona i logosa ("U početku bijaše Riječ"), života i logosa ("u njemu bijaše život", 1,4) i Isusa kao tjelesnog bića i logosa ("I Riječ postade tijelo", 1,14).<ref> Branko Pavlović, Filozofski rječnik (odrednica logos), Plato, Beograd, 1997.</ref>
 
{{citat|U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. (|Iv 1,1).}}
 
==Poruka knjige==
Redak 102:
Evanđelje je tako napisano da njegovi čitatelji u raspetom Kristu mogu prepoznati živoga Krista, prisutnoga u zajednici njegovih vjernika, kojima on dariva Svoga i Očeva Duha. Kao što je [[Evanđelje po Marku|Markovo]], [[Evanđelje po Luki|Lukino]] i [[Evanđelje po Mateju|Matejevo]] Evanđelje usredotočeno na na „Kraljevstvo Božje“, tako je Ivanovo Evanđelje usredotočeno na „život vječni“, koji se sastoji u najprisnijem živom zajedništvu svih vjernika s Isusom Kristom.
 
{{citat|Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života. (|Iv 8,12)}}
 
== IzvoriPovezani članci ==
{{izvori}}
 
== Vidi i: ==
* [[Evanđelje]]
* [[Isus]]
* [[Isusova čuda]]
* [[Govor na gori]]
Line 115 ⟶ 110:
 
==Literatura==
*Porsch, Felix,: ''Ivanovo evanđelje'', Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2002. ISBN 978-953-151-467-4
*Tomić, Celestin: ''Počeci crkve: Ivan-evanđelist – Evanđelist ljubavi'', Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, Zagreb, 1995.
 
== Vidi i:Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==