Inačica od 4. ožujka 2016. u 02:14 uredi Ivi104 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Administratori sučelja, Ophoditelji, Administratori 20.054 edits Stvoreno prevođenjem stranice "IRAS" Oznaka: prijevod sadržaja		Inačica od 4. ožujka 2016. u 02:16 uredi ukloni ovu izmjenu Ivi104 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Administratori sučelja, Ophoditelji, Administratori 20.054 edits m →‎Misija: gramatika Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 6: == Misija == IRAS eje bio prvi opservatorij koji je promotrio cijelo nebo na infracrvenim valnim duljinama. Uspješno je mapirao 96% neba četiri puta, na valnim duljinama od 12, 25, 60 i 100 mikrometara, sa rezolucijama koje variraju od 30 kutnih sekundi na 12 mikrometara do 2 kutne minute na 100 mikrometara. Otkrio je oko 350,000 izvora, od kojih mnogi još nisu identificirani. Za oko 75,000 izvora se vjeruje da su [[Zvjezdorodna galaktika\|zvjezdorodne galaktike]], koje su i dalje u fazi formiranja zvijezda. Mnogi drugi izvori su obične zvijezde sa diskovima prašine oko sebe, vjerojatno u ranoj fazi formacije planetarnog sustava. Nova otkrića uključuju disk prašine oko [[Vega\|Vege]], kao i prve fotografije jezgre [[Mliječni put\|Mliječnog puta]]. IRASov rad, kao i rad većine infracrvenih satelita poslije njega je jako ograničavao sustav za hlađenje. Kako bi uspješno radio, infracrveni teleskop mora biti ohlađen do kriogenskih temperatura. U slučaju IRASa, 73 kilograma [[Supratekućina\|supratekučeg]] [[Helij\|helija]] održavalo je teleskop na 2 [[Kelvin\|kelvina]] (oko -271 °C), postupkom [[Hlapljenje\|hlapljenja]]. Helij unutar teleskopa je potrošen nakon 10 mjeseci, 22. studenog 1983, pa su prekinuta daljna promatranja zbog pregrijavanja. Letjelica je zadržana u Zemljinoj orbiti.

IRAS (satelit): razlika između inačica