Irska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m manja dopuna, oblikovanje |
|||
Redak 39:
==Zemljopis==
===Položaj===
Irska zauzima otprilike pet šestina [[Irska (otok)|irskoga otoka]], a udaljena je osamdesetak kilometara od obale Velike Britanije od koje je odvojena Sjevernim kanalom te Kanalom Sv. Jurja. Od Velike Britanije otok je odvojen prije 11.000 godina, topljenjem leda i snijega na prijelazu iz pleistocena u holocen, te potapljanjem obala zbog uzdizanja mora. Duljina granice Irske s [[Sjeverna Irska|Sjevernom Irskom]] iznosi 360 km, dok je duljina morske obale 1.448 km. Sa zapadne strane okružena je s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]], a s istoka plitkim Keltskim i Irskim morem. Cijeli otok se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu.
===Reljef===
[[Datoteka:Ireland.NASA.jpg|mini|desno|200px|Satelitska slika Irske]]▼
Najveći dio Irske, čak oko tri četvertine je ravničarski. Prostrana, blago valovita nizina s nizom niskih uzvisina i s brojnim treseštima zauzima središnje dijelove otoka. Prosječna visina ravničarskog dijela iznosi 150 m. Središnja je ravnica građena od slojeva karbonske starosti te je prekrivena karbonatima – [[vapnenac|vapnencima]] kredne starosti. Zbog toga su u Irskoj česte [[krš]]ke pojave.
Line 55 ⟶ 53:
===Vode===
Irska ima razgranatu riječnu mrežu. Najduža i najvažnija rijeka je [[Shannon (rijeka)|Shanon]], koja je duga oko 370 km i ulijeva se u [[Atlantski ocean]], gdje stvara širok [[estuarij]] od 110 km. Ostale važne rijeke su Blackwater, Lee, Nore, Barrow i Suir koje također utječu u Atlantski ocean te Boyne i Liffey koje utječu u [[Irsko more]]. Rijeke imaju spor tok, jednakomjeran protok i teku većinom širokim, plitkim dolinama.
Line 61 ⟶ 58:
===Tla===
Najplodnija su smeđa tla na ledenjačkim nanosima središnje nizine. U vlažnijim predjelima su gleji i tresetišta,a u brdima i ponegdje na [[vapnenac|vapnencima]] stjenovita tla.
Najveći dio Irske, oko 70 % otpada na [[livada|livade]] i [[pašnjak]]e,smještenih na uzvišenijim dijelovima, koji su čaki i zimi zeleni.
===Klima===
Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750 mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer nema suša livade su stalno zelene, pa je po tome Irska i dobila ime ''zeleni otok''.
Prosječna [[temperatura]] u [[siječanj|siječnju]] iznosi 5-6 °C a u [[kolovoz]]u 14-16 °C. Najviša temperatura ikad izmjerena je 33.3°C u mjestu Kilkenny [[1887.]] godine, a najniža -19.1ºC u mjestu Markree, [[1881.]] godine. U [[svibanj|svibnju]] i [[lipanj|lipnju]] ima najviše sunčanih dana, najviše na jugoistoku, gdje godišnja [[insolacija]] iznosi 1700 sati. Najsnažniji [[vjetrovi]] pušu uz zapadnu obalu, s prosječnom brzinom od 26 km/h.
===
[[File:Can Setter dog GFDL.jpg|thumb|200px|[[Irski seter]]]]
Budući da je Irska bila potpuna prekrivena ledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba, sve biljke i životinje su došle migracijom iz drugih dijelova [[Europa|Europe]], najviše s [[Velika Britanija|Britanije]]. Nekad brojne šume hrasta, joha, breza i jasena, zbog krčenja šuma, danas zauzimaju samo oko 5 % površine. Od životinjskih vrsta najviše ima lasica, tvorova, divljih mačaka, rovki, krtica, jelena, zmija i žaba. Također ima i par vrsta ptica i kukaca, dok su najviše ima zečeva i smeđih štakora. Od mnogobrojnih domaćih životinja najvažniji su konji, psi i stoka. Specifične vrste Irske su Connemarski poni, Irski vučjak i Kerrievski plavi terijer.
==
[[File:KellsFol032vChristEnthroned.jpg|thumb|150px|Srednjovjekovna [[Knjiga Kellsa]]]]
{{glavni|Povijest Irske}}
[[Kelti]] su došli do Irske oko [[300. pr. Kr.]] Kontrolirali su zemlju oko 1000 godina i ostavili kulturu i jezik koji je preživio do danas, posebno u [[Galway]]u, [[Cork (grad)|Corku]], [[Kerry]]u i [[Waterford]]u. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], koji su osvojili [[Velika Britanija (otok)|Britaniju]], nikad nisu stigli do Irske. Irska je primila [[kršćanstvo]] između trećeg i petog stoljeća, kao jedna od malobrojnih zemalja koja ga je primila kao vjeru na miroljubiv način. [[Sveti Patrik]] je [[apostol]] Irske, [[biskup]] te zaštitnik ove države. Irci masovno slave [[Dan svetog Patrika]] koji se obilježava [[17. ožujka]].▼
Irska ekonomija prije [[1980.]] godine bila je "tradicionalno" ustrojena i ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od 1980. godine dolazi do velikih promjena.▼
==Stanovništvo==▼
Planiranom industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska, i industrija obuće) osuvremenjene i preusmjerene na izvoz, no njihovo je značenje opalo zbog novih radno i tehnološki zahtjevnih grana koje ne traže mnogo sirovina. Te su tvornice uglavnom u vlasništvu [[SAD|američkih]], [[Velika Britanija|britanskih]], [[Njemačka|njemačkih]] i [[japan]]skih tvrtki. Primjerice, u [[Dublin]] je premješten velik dio pogona elektroničke tvrtke [[Nokia]] iz [[Helsinki]]a,a [[SAD|američka]] informatička tvrtka [[Microsoft]] [[Bill Gates|Billa Gatesa]] odredila je [[Dublin]] za [[Europa|europsko]] središte za distribuciju [[software]]a i [[hardware]]a na području cijele Europe. Velik je dio industrije smješten na širem području [[Dublin]]a i [[Cork (grad)|Corka]], a mnoge su tvornice nastale i u manjim gradovima u unutrašnjosti.▼
===Demografija===
Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima [[imigracija]]. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za život, te privukla mnoge strance, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadnoeuropsku zemlju. Otprilike 10% stanovnika Republike Irske su stranci.▼
Središnji statistički ured (Central Statistics Office) objavio je podatke temeljene na popisu stanovništva iz [[2006.]] godine: ukupni broj stanovnika na [[Dan popisa stanovništva]] ([[23. travnja]] 2006.) iznosio je 4,234,925. Porast za 317.722 stanovnika ili 8,1% od [[2002.]] godine. Od 2002. do 2006. godine u Republici Irskoj rođeno je 245.000 stanovnika, a umrlih je bilo 114.000. U te 4 godine u Republiku Irsku imigriralo je 186.000 stanovnika.
Danas je Irska '''drugi''' svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.▼
Ukupan broj stranaca koji trajno borave u Republici Irskoj iznosio je 419.733 ili oko 10% (plus 1.318 ljudi "bez nacionalnosti" i 44.279 ljudi čija nacionalnost nije utvrđena). Najveća skupina stranaca potječe iz [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (112.548), [[Poljska|Poljske]] (63.267), [[Litva|Litve]] (24.628), [[Nigerija|Nigerije]] (16.300), [[Latvija|Latvije]] (13.319), [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] (12.475), [[Kina|Kine]] (11.161), i [[Njemačka|Njemačke]] (10.289). 95,9% stanovnika su bili bijelci, 1,1% crnci, 1,3% Azijati, a za 1,7% stanovnika nije poznata pripadnost rasi.
Uspoređujući razinu razvijenosti Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, možemo zaključiti da je Irska, kao tradicionalno nerazvijena, uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, Irska je [[1977.]] godine imala 65 % narodnog bruto dohotka po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a [[2000.]] godine taj broj je iznosio čak 93 %. Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca više nego Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana.▼
Prosječni porast stanovnika po godini iznosio je 2%, što je najveća stopa zabilježena do sada. Između [[1996.]] i 2002. godine porast je iznosio 1,3%, a između [[1971.]] i [[1979.]] 1,5%. Stanovništvo iz 2006. godine je zadnji puta bilo veće davne [[1861.]] godine kada je iznosio 4,4 milijuna. Najmanje stanovnika Republika Irska imala je [[1961.]] godine kada je taj broj bio samo 2,8 milijuna. Sve provincije u državi su zabilježile porast (Leinster 8,9%, Munster 6,5%; dugogodišnji pad stanovnika regije Connacht-Ulster je također zaustavljen.
▲[[Datoteka:Ireland.NASA.jpg|mini|desno|200px|Satelitska slika Irske]]
Odnos broja muškaraca naspram žena je također bitno izmijenjen između [[1976.]] i 2006. godine. Leinster je jedina provicnija gdje ima više žena no muškaraca. Muškarci dominiraju u ruralnim županijama poput Cavana, Leitrima i Roscommona, dok je više žena u gradovima i urbanim područjima.
{{glavni|
===Narodnosni sastav===
▲[[Kelti]] su došli do Irske oko [[300. pr. Kr.]] Kontrolirali su zemlju oko 1000 godina i ostavili kulturu i jezik koji je preživio do danas, posebno u [[Galway]]u, [[Cork (grad)|Corku]], [[Kerry]]u i [[Waterford]]u. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], koji su osvojili [[Velika Britanija (otok)|Britaniju]], nikad nisu stigli do Irske. Irska je primila [[kršćanstvo]] između trećeg i petog stoljeća, kao jedna od malobrojnih zemalja koja ga je primila kao vjeru na miroljubiv način. [[Sveti Patrik]] je [[apostol]] Irske, [[biskup]] te zaštitnik ove države. Irci masovno slave [[Dan svetog Patrika]] koji se obilježava [[17. ožujka]].
[[File:Culture adds flavor.jpg|thumb|150px|Tradicionalni [[irski step]]]]
{{glavni|Irci}}
===Vjerski sastav===
▲==Stanovništvo==
{{glavni|Katolička Crkva u Irskoj|Irska Crkva}}
===Jezici===
▲Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima [[imigracija]]. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za život, te privukla mnoge strance, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadnoeuropsku zemlju. Otprilike 10% stanovnika Republike Irske su stranci.
{{glavni|Irski jezik}}
==Politički ustroj==
{{glavni|Politika Irske}}
==
{{glavni|Gospodarstvo Irske}}
▲Irska ekonomija prije [[1980.]] godine bila je "tradicionalno" ustrojena i ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od 1980. godine dolazi do velikih promjena.
▲Planiranom industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska
▲Danas je Irska '''drugi''' svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.
▲Uspoređujući razinu razvijenosti Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, možemo zaključiti da je Irska, kao tradicionalno nerazvijena, uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, Irska je [[1977.]] godine imala 65 % narodnog bruto dohotka po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a [[2000.]] godine taj broj je iznosio čak 93 %. Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca više nego Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana.
===Promet===
[[Datoteka:Aer.lingus.a320-200.ei-den.arp.jpg|mini|250px|Zrakoplov avio-kompanije Aer Lingus]]
{{glavni|Promet Irske}}
Irska ima 92 500 km cesta, 94% su asfaltirane, duljina autocesta iznosi 32 km. Cestovnim prometom obavlja se 90% robnog i 96% putničkog prometa. Zbog toga je Irska u nacionalnom programu odredila znatna sredstva za gradnju i modernizaciju cesta. Autobusnim linijama povezani su svi veći gradovi, kao i neki manji.
Line 109 ⟶ 124:
Irska trgovačka flota sastoji se od 26 brodova, ukupne nosivosti 110 741 BRT. Kao i kod zračnog prometa, najviše pomorskih veza ima s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]]. Također ima i važne pomorske veze s [[Francuska|Francuskom]], od kojih su najvažnije [[Rosslare]] – [[Le Havre]], te [[Cork (grad)|Cork]] – [[Le Havre]]. Najveće luke su u [[Dublin]]u, [[Shannon]]u i [[Cork (grad)|Corku]].
==
[[File:Irish-stew.jpg|thumb|[[Irski lonac]], tradicionalno irsko jelo]]
{{glavni|Irska književnost|Irska poezija}}
===Obrazovanje===
Godine 1592. u [[Dublin|Dublinu]] je osnovan [[Trinity College]], najstarije irsko sveučilište, koje, uz mnoštvo drugih publikacija, čuva i važne bogato oslikane srednjovjekovne rukopise, poput [[Knjiga Kellsa|''Knjige Kellsa'']] iz ranog 9. stoljeća i [[Knjiga iz Leinstera|''Knjige iz Leinstera'']], iz sredine 12. stoljeća. Irsko katoličko sveučilište (Catholic University of Ireland) osnovano je 1850. godine.<ref>[http://www.britannica.com/place/Dublin Dublin], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 22. veljače 2016.</ref>
===Kulturne ustanove===
U [[Dublin|Dublinu]] se nalaze [[Irska nacionalna galerija]] (National Gallery of Ireland), osnovana 1864. godine <ref>Lisa Gerard-Sharp i Tim Perry, ''Irska: vodič koji će vam pokazati ono o čemu drugi samo govore'', prevela Snježana Ercegovac, [[Profil (tvrtka)|Profil international]], Zagreb, 2008. ISBN 9789531206815</ref> i [[Irski nacionalni muzej]] (National museum of Ireland), osnovan 1877. godine, kao i [[Nacionalna knjižnica Irske]] (National Library of Ireland).<ref>Polly Phillimore i Andrew Sanger, ''Dublin i Irska'', preveo Vjekoslav Čulo, Znanje, Zagreb, 2004., ISBN 9531953759</ref> Godine 1904. osnovano je i nacionalno [[Kazalište Abbey]].
===Književnici===
* [[Oscar Wilde]] ([[1854.]] - [[1900.]])
* [[George Bernard Shaw]] ([[1856.]] - [[1950.]])
Line 116 ⟶ 140:
* [[Samuel Beckett]] ([[1906.]] - [[1989.]])
* [[Brendan Behan]] ([[1923.]] - [[1964.]])
==Irsko-hrvatski odnosi==
{{glavni|Hrvatsko-irski odnosi}}
== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.cso.ie/census/documents/Final%20Principal%20Demographic%20Results%202006.pdf Irish Population Analysis]▼
{{Portal Europa}}
▲===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons = Ireland - Éire
Line 144 ⟶ 166:
|wikicitat =
}}
;Mrežna mjesta
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27857 Irska], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr
* [http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/ireland/index_hr.htm Irska], [[Europska unija|Europska Unija]], države članice, europa.eu
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ei.html Ireland], [[The World Factbook]], www.cia.gov {{eng oznaka}}
* [http://www.gov.ie/ Government of Ireland], stranice irske vlade {{eng oznaka}}
* [http://www.failteireland.ie/ Fáilte Ireland], stranice nacionalne turističke zajednice Irske {{eng oznaka}}
▲* [http://www.cso.ie/census/documents/Final%20Principal%20Demographic%20Results%202006.pdf ''Irish Population Analysis''], Central Statistics Office, www.cso.ie {{eng oznaka}}
{{Europa}}
Line 150 ⟶ 181:
[[Kategorija:Irska| ]]
[[Kategorija:Irci]]
<!-- interwiki -->
| |||