Razlika između inačica stranice »Bač«

Dodana 32 bajta ,  prije 4 godine
bez sažetka
(Zasto pored kruha traziti pogacu - uklanjanje izmjene 4670693 suradnika 212.178.242.23 (razgovor))
| bilješke =
}}
'''Bač''' (srpski: ''Бач'', [[mađarski]]: ''Bács'', [[slovački]]: ''Báč'', [[njemački]]: ''Batsch'', latinski: ''Bach'') je grad u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]], u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Grad ima 6.046 stanovnika (2002.), dok općina Bač ima 16.101 stanovnika od čega 46% čine [[Srbi]], 20% [[Slovaci]] i 34% ostali ([[Hrvati]], [[Mađari]], [[Rumunji]], [[Romi]] i dr.); starinsko je hrvatsko naselje u Vojvodini<ref name="Sekuli%C4%87Sekulić">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 31.</ref>. Po Baču se zove cijela pokrajina [[Bačka]] i povijesno je bilo najznačajnije naselje pokrajine koje je vremenom izgubilo svoj negdašnji značaj.
[[Datoteka:Karta bac.png|mini|lijevo|300px|<center>Karta općine Bač u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]]]
== Povijest ==
[[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Ruševine [[Bačka tvrđava|bačke tvrđave]].]]
Postojale su dvojbe o podrijetlu imena gradića Bača, no prema akademiku Anti Sekuliću, moglo bi se govoriti o mađarskoj posudbi s obzirom na to da su Mađari dosta kasnije stigli u [[Podunavlje]]. Riječ je prije bila poznata Poljacima i Slovacima, a označavala je "ovčara" (pastira) ili "nadovčara" te ističe da bi se korijene trebalo tražiti iz oblika koji je posuđen iz epirsko-slavenskog. Mađarska jezikoslovna znanost ne prikazuje riječ Bač kao mađarsku <ref name="Sekuli%C4%87Sekulić"> </ref>.
 
Bač je bio naseljen još u [[brončano doba|brončanom dobu]]. Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.
[[Datoteka:Saint Paul's Church in Bač (Bács).jpg|mini|<center>[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]]]
[[Datoteka:Bođani monastery, Serbia 02.jpg|mini|<center>[[Manastir Bođani]]]]
Ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] je ovdje utemeljio [[Bačka biskupija|Bačku biskupiju]], a po ovom gradu je prozvao i [[Bačka županija|istoimenu županiju]]. I nakon ujedinjenja sa [[Kalačka nadbiskupija|Kalačkom nadbiskupijom]] Bač je zadržao svoj [[kaptol]], a nadbiskupa se biralo u ovom gradu<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/1451/ZV24.html ''Zvonik'', br. 11/2006.] Stjepan Beretić: Povijesni kutak</ref>.
 
Bač je bio toliko važnim naseljem da je svojevremeno u njemu zasjedao sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] kojema je osobno predsjedao i sam kralj<ref name="Zvonik"> </ref>. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjedioci su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središtem. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan, koji je prije pripadao [[ivanovci]]ma <ref name="Zvonik"> </ref>.
 
Za vlasti [[Karlo Robert|Karla Roberta]] se u Baču kovao [[novac]], a u to vrijeme je bila sagrađena i [[bačka tvrđava]] (Stari grad).
 
Za stolovanja nadbiskupa [[Petar Varda|Petra Varda]] Bač je postao riječnim prometnim mjestom, budući da je nadbiskupova novčana pomoć pomogla produbljivanje korita [[Mostonga|Mostonge]] tako da je Bač postao brodski povezan sa Dunavom. Za kraljevanja hrvatsko-ugarskog kralja [[Vladislav II. Jagelović]] je [[1494.]] postao gradom, što je značilo veliku financijsku olakšicu za stanovnike. I u 15. st. je Bač bio [[trgovište]]m, a o posljedicama gospodarskog procvata govori mnoštvo trgovina i raširenost grada koji se približio [[Tovariševo|Tovariševu]]<ref name="Zvonik"> </ref>.
 
Gospodarski i sigurnosni problemi su počeli s [[Osmansko Carstvo|turskim]] provalama, osobito nakon pada Beograda [[1521.]], a nakon [[mohačka bitka|mohačke bitke]] [[1526.]] je pao pod tursku vlast. Turci su u povratku poslije pobjede kod Mohača spalili Bač i opsjeli [[Bačka tvrđava|utvrdu]]. Nakon jednodnevne opsade su upali u tvrđavu i pobili sve. Nekoliko tisuća preživjelih stanovnika Bača se dalo u [[zbjeg]]. Na putu prema [[Petrovaradin]]u izbjeglice su se ulogorile u predjelu okruženim jezerima i močvarama, a logor, kojeg su branili mađarski vojnici, je bio opasan šančevima. Turci su napali i taj logor i pobili i vojnike i civile<ref name="Zvonik"> </ref>. Posljedica ovog razaranja je da je vrlo malo sačuvano podataka iz razdoblja prije 1526. godine<ref name="Zvonik"> </ref>.
 
Od Turaka je oslobođen u 17. stoljeću, ali više nikad nije dosegao veličinu i značaj kojeg je imao nekad, čemu je pridonijela nemirna granica i učestali nemiri u Ugarskoj.
[[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati.
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli [[Srbi|Srbe]] iz [[Bosna|Bosne]].<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 42.</ref>,
<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref>,
 
Dana 15. travnja 2010. godine Republika Srbija je nominirala Bač za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5536/ Bač na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 6. lipnja 2013.</ref>.
 
== Kultura ==
[[Franjevci]] svjetovnog reda su u Baču otvorili svoje prve škole na ovim prostorima. Vjeruje se da je u blizini Bača bila [[benediktinci|benediktinska]] i [[Augustinski heremiti|augustinska]] [[opatija]] u [[Derža|Derži]]<ref name="Zvonik-1">[http://www.zvonik.org.yurs/arhiva/134/povijesni.html ''Zvonik'', br. 134/2005.] Povijesni kutak. -Piše: Stjepan Beretić. Opatije i samostani na području Bačke</ref>.
Svoj samostan u Baču su imali [[ivanovci]], a naslijedili su ga franjevci <ref name="Zvonik-1"> </ref>. Opatom tog istog samostana je bio [[Mavro Orbini]].
 
Časopis ''[[Zvonik (časopis)|Zvonik]]'' je osnovan [[19. rujna]] [[1994.]] godine u Baču, "u sjeni [[zvonik]]a [[franjevci|franjevačke]] [[crkva|crkve]] iz 13. stoljeća".
O franjevačkom djelovanju u Baču su pisali [[Paškal Vjekoslav Cvekan]] (''Franjevački samostan u Baču'', 1985.), a o povijesti Bača su pisali [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]] (''Bač, crtice za njegovu povijest'') i [[Ante Sekulić]] (''Drevni Bač'', 1978.).
 
Na sastanku pet hrvatskih udruga održanom 20. lipnja 2013. u etno-kući Didina kuća, održanom na inicijativu Željka Pakledinca, iznesen je prijedlog o osnivanju [[Hrvatski kulturni centa u Baču|Hrvatskog kulturnog centra]] u Baču, koji bi koordinirao rada udruga Hrvata, organizirao međusobno pomaganje i zajedničke nastupe, manifestacije i priredbe. <ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1962/Hrvatski-kulturni-centar-na-pomolu-/ Radni susret voditelja hrvatskih kulturnih udruga u općini Bač. Hrvatski kulturni centar na pomolu?], ''[[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]]'', Zvonimir Pelajić, 26. lipnja 2013.</ref>
 
=== Kulturne znamenitosti ===
[[Datoteka:Bačko Novo Selo, Catholic Church.jpg|mini|<center>Katolička Crkva sv. Ane u Bačkom Novom Selu]]
 
* [[Bačka tvrđava]] iz 14. st., danas spomenik kulture od izuzetnog značaja
* [[Franjevački samostan u Baču]], nepokretno kulturno dobro<ref name="NKD">(srpski){{srp oznaka}} [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/lista Baza nepokretnih kulturnih dobara]</ref><ref name="NKD"/>
*[[Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/> je u blizini Bača, na putu za [[Mladenovo]], u šumi Guvnište. Tu je natpis koji kaže da je obnovljena 1817. na istom mjestu gdje je osnovana prije 1526. god. To je jednobrodna građevina skladnih proporcija s poligonalnim [[oltar]]nim prostorom u istočnom dijelu, [[sakristija|sakristijom]] na sjevernom zidu i drvenim [[zvonik]]om na zapadnoj strani. [[Fasada]] je ojačana s pet ugrađenih [[kontrafor]]a, dva postavljena dijagonalno na istočnim kutovima. Iznad glavnog ulaza su dvije [[neogotika|neogotičke]] trifore, a u unutrašnjosti se nalazi [[galerija]] u kojoj se nalaze male orgulje, donirane 1864. god.<ref name=UNESCO/>
* [[Katolička crkvaKapela sv. PavlaAntuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/> je skladnihu proporcijablizini iBača, izgrađenana uputu za [[barokMladenovo]]nom, stiluu izmeđušumi 1773Guvnište. iTu 1780.,je anatpis potomkoji opsežnokaže da je obnovljena 18381817. na istom mjestu gdje je osnovana prije 1526. godinegod. To je jednobrodna građevina skladnih proporcija s polukružnompoligonalnim [[apsida|apsidomoltar]]nim gdjeprostorom jeu istočnom dijelu, [[oltarsakristija|sakristijom]] nižina odsjevernom glavnog brodazidu i sakristijomdrvenim [[zvonik]]om na sjevernojzapadnoj strani. Tri kratka [[stupFasada]]a, ukrašenaje pilastrimaojačana s [[jonskipet red|jonskim]]ugrađenih [[kapitelkontrafor]]imaa, dijeledva interijerpostavljena udijagonalno trina brodaistočnim kutovima. FasadneIznad dekoracijeglavnog ulaza su pojednostavljenedvije i[[neogotika|neogotičke]] reprezentativnije na zapadnoj stranitrifore, gdjea jeu iunutrašnjosti visokise dvokatninalazi [[zvonikgalerija]] u kojoj se nalaze male orgulje, donirane 1864. god.<ref name=UNESCO/>.
* [[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]<ref name="NKD"/> je skladnih proporcija i izgrađena u [[barok]]nom stilu između 1773. i 1780., a potom opsežno obnovljena 1838. godine. To je jednobrodna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]] gdje je [[oltar]] niži od glavnog broda i sakristijom na sjevernoj strani. Tri kratka [[stup]]a, ukrašena pilastrima s [[jonski red|jonskim]] [[kapitel]]ima dijele interijer u tri broda. Fasadne dekoracije su pojednostavljene i reprezentativnije na zapadnoj strani, gdje je i visoki dvokatni [[zvonik]]<ref name=UNESCO/>.
* [[Katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču]]<ref name="NKD"/> je izgrađen 1876. god. uz sjeverni zid crkve svetoga Pavla. Ljudevit Heinold, nadbiskup i kasnije kardinal, nadzirao je gradnju. Njegov portret u kardinalskoj haljini je 1878. god. naslikao Loschinger, a danas se čuva u samostanu. Dva kata zgrade su izduženog tlocrta, a izgrađena je u [[neoklasicizam|klasicističkom]] stilu. Zapadna fasada je podijeljena vijencem u dva područja, a pod prozorima su oblikovane u [[neoromanika|neoromaničkom]] stilu<ref name=UNESCO/>.
* [[Hamam u Baču]]<ref name="NKD"/> u središtu Bača je vrijedno svjedočanstvo iz vremena [[Osmanlije|osmanske]] vladavine u Vojvodini. Vjerojatno je izgrađen nakon 1578., i [[Evlija Čelebi]] ga spominje u svom posjetu Baču 1665. god. Prema arheološkim nalazima imao je šest soba (''halvat'' - čekaonica s garderobom, ''sadirvan'' - kupaonica: ''hazna'' - cisterna; ''kulhan'' - kotao/prostorija s peći). Djelomično je porušen ali dio kupole iznad središnjih soba je sačuvan<ref name=UNESCO/>.
* [[Kalvarija u Baču]]<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/185/reportaza.html ''Zvonik''] Reportaža. Piše: [[Stjepan Beretić]]</ref>
* [[Manastir Bođani]], danas spomenik kulture od izuzetnog značaja, nalazi se 15 km južno od Bača, prema Dunavu. Kompleks se sastoji od crkve, stambenog kompleksa u obliku slova 'U' i prateće farme. Bila je srušena i obnavljana nekoliko puta. Prvi [[samostan]] je 1478. izgradio srbijanski trgovac Bogdan iz Dalmacije, kao znak zahvalnosti prema [[Gospa|Djevici Mariji]] za ozdravljenje očiju. Sadašnja crkva i samostan su nakon četvrte obnove posvećeni Predstavljanju Gospe i izgradio ih je 1722. god. Mihailo Tamišvarlija. U prizemlju ima križni tlocrt s [[kupola|kupolom]] promjera 5,5 m, koja se uzdiže na sjecištu glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a<ref name=UNESCO/>.
* [[tursko kupatilo]]
* Etno-kuća u staroj kući roditelja Stanke Čoban. Upotpunjena je starim fotografijama, svetim slikama i detaljima narodne nošnje – radi što boljeg prikaza kulturnog naslijeđa Hrvata Šokaca na ovim prostorima.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/preuzmi/arhiva/br_290_91/ Šokačka etno-kuća u Baču], ''Hrvatska riječ '', str. 15, 3. listopada 2008. </ref>, ''Didina kuća''<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/1962/Hrvatski-kulturni-centar-na-pomolu-/ Hrvatski kulturni centar na pomolu?]</ref>
 
=== Mediji ===
Od 2006. na mjesnom Radiju Bač se emitira jednom tjedno jednosatna emisija na hrvatskom jeziku, a nakon sastanka čelništva hrvatske zajednice koje su predvodili predsjednik DSHV-a Petar Kuntić i predsjednik HNV R. Srbije dr Slaven Bačić s gradonačelnikom Bača Tomislavom Bogunovićem od 6. prosinca 2010., i uz potporu mjesnog radija, od 1. siječnja 2011. će se emisija na hrvatskom emitirati dva sata tjedno. Dogovoreno je i da će se u školama od početka drugog polugodišta započeti s provođenjem izučavanja hrvatskog jezika i nacionalne kulture.<ref>[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=5587 Radio Subotica] Hrvatski u školama i u Baču, 8. prosinca 2010.</ref>
 
Hrvatske kulturne udruge u općini Baču su: Mostonga, Matoš, Dukat, Zora i Tragovi Šokaca.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/688/24-rujna/ ''Hrvatska riječ''] Predstavljanje zbornika »Identitet bačkih Hrvata« u Subotici i Baču 24. rujna 2011., 14. rujna 2011.</ref>
 
== Poznate osobe ==
 
== Izvori ==
{{commonscat}}
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[http://www.bac.rs/ Službene stranice]
*[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=1898 Radio-Subotica] Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne