Izravni učinak: razlika između inačica

Obrisano 11 bajtova ,  prije 6 godina
vertikalno, horizontalno->okomito, vodoravno
m (Bot: brisanje 4 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q3434503 na Wikidati)
(vertikalno, horizontalno->okomito, vodoravno)
 
'''Izravni učinak''' je svojstvo [[pravna norma|pravne norme]] [[pravo Europske unije|prava Europske unije]] da stvara subjektivna prava za pravne subjekte, a ta su subjektivna prava nacionalni sudovi država članica dužni štititi. Da bi pravna norma prava EU imala izravni učinak u nacionalnom pravu, odnosno da bi mogla utjecati na nastanak, promjenu ili prestanak nekog pravnog odnosa, ona mora biti jasna i bezuvjetna, te neovisna o donošenju bilo kakvih dodatnih mjera od strane država članica. Izravni učinak u nacionalnom pravu država članica mogu imati norme primarnog i sekundarnog zakonodavstva. Svaka od kategorija pravnih akata specifična je po svojim učincima. Doktrinu izravnog učinka [[Europski sud]] uspostavio je u [[Predmet Van Gend en Loos|predmetu ''Van Gend en Loos'']] i ustvrdio da pravo Zajednice ima izravni učinak u pravnim poretcima država članica, ne rekavši ništa preciznije o njihovom mjestu u nacionalnim pravnim poretcima, što je Europski sud razjasnio u odlukama koje su uslijedile nakon toga.<ref>[http://www.pravo.hr/_download/repository/Ucinci_direktiva.pdf Rodin S. i Ćapeta T (ur.), ''Učinci direktiva EU u nacionalnom pravu'', Pravosudna akademija, Zagreb 2008. ]</ref>
 
U pravu EU razlikuju se '''vertikalniokomiti izravni učinak''' i '''horizontalnivodoravni izravni učinak'''. VertkalniOkomiti izravni učinak je takav koji omogućuje pojedincima – [[Fizička osoba|fizičkim]] i [[Pravna osoba|pravnim osobama]] – da svoja subjektivna prava ostvaruju protiv države. HorizontalniVodoravni izravni učinak je takav koji omogućuje pojedincima da svoja subjektivna prava ostvaruju protiv drugih pojedinaca.
 
==Izvori==