Kraljevina Navara: razlika između inačica

==Kasnija povijest i kraj fuerosa==

U doba [[Pirinejski rat|Pirinejskog rata]] i [[Španjolski rat za neovisnost|poluotočkog rata]], Navarra je bila u dubokoj krizi zbog španjolske kraljevske vlasti, što je uključivalo španjolskog premijera [[Manuel Godoy|Manuela Godoya]] , koji se ogorčeno protivio baskijskim poveljama, njihovoj autonomiji i održavao visoke namete na [[Ebro]] carinarnicama kako bi ometao Navareze, kao i ostale Baske. Jedini izlaz za Navareze je bilo povećanje trgovine s Francuskom, koja je pak potaknula uvoz buržoazije i modernih zamisli. Međutim, prosvijetiteljski, građanski krugovi jaki u Pamploni i ostalim baskijskim gradovima kao što je Donostia - na kraju su bili ugušeni u navedenim ratovima.

Nakon francuskog poraza jedini pokret koji je podržavao navarešku samoupravu bio je [[Ferdinand VII.]] Kralj je imao vezu sa drevnim režimom, za razliku od liberalnog Ustava iz Cadiza (1812.) , koji je zanemario navareške i baskijske ''fuerose'' kao i sve različite identitete u Španjolskoj, odnosno "različite Španjolske", kako se smatralo prije 19. stoljeća.

Tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]], mnogi u Navari su se skrivali kako bi izbjegavali porezne namete i vojne zloporabe nad imovinom i ljudima tijekom vojnih pohoda, bilo da se radilo o francuskoj, engleskoj ili španjolskoj vojsci. Te stranke su posijale sjeme za kasnije paravojne postrojbe u [[Karlistički ratovi|karlističkim ratovima]] koje su djelovale pod različitim zastavama, najčešće za karliste ali bilo je i onih za liberale. Međutim, nakon što je lokalna, uglavnom urbana prosvijetiteljska buržoazija potisnuta od španjolskih vlasti i prikočena za francuske despotske vladavine tijekom okupacije, najodaniji katolici su se uzdigli u Navari, došavši mnogo pod klerikalni utjecaj. To , i odbojnost zbog gubitka njihove autonomije godine 1833. tumači se kao uzrok snažne potpore mnogih Navareza karlističkoj stvari.

 

==Španjoska pokrajina==

==Teritorij danas==

== Izvori ==

{{izvori}}