Vjetrenjača: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m popravljanje |
Nadopunio Vjetrenjača |
||
Redak 1:
[[
[[datoteka:Windpump wicken.jpg|mini|desno|200px|Vjetrenjača koja pogoni [[crpka|crpku]] za vodu.]]
'''Vjetrenjača''' je prvi puta spomenuta godine [[644]]. kad je uhićen "perzijski graditelj vjetrenjača" Abu Lu'lu'a zato što je ubio [[kalif]]a Umara ibn al-Khattaba. Nešto više od dvije stotine godina kasnije opisane su znamenite vjetrenjače u [[Sistan]]u (na granici između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a) konstruirane po uzoru na vodoravne mlinske kotače iz [[Mala Azija|Male Azije]], poznate još iz [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeća pr. Kr.]] Krila vjetrenjača, postavljena na okomite osovine, okretala su se vodoravno.▼
[[datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|desno|200px||[[Heron]]ova vjetrenjača koja je pokretala [[orgulje]].]]
Slično su konstruirane prema mlinskim kolima zapadnjačke okomite vjetrenjače, što ih je između godine 22. i 11. godine pr. Kr. opisao Rimljanin [[Vitruvije]]. Taj se tip vjetrenjače pojavio u [[Francuska|Francuskoj]] otprilike godine [[1180]]. godine, a u [[Engleska|Engleskoj]] godine [[1191]]. Budući da su četverokutna krila ove vjetrenjače morala biti čitavo vrijeme okrenuta prema vjetru, drveni je trup vjetrenjače, u kojem se nalazilo mlinsko kamenje i ostala oprema bio uzdignut na prikladno poduprtom okomitom postolju koje se moglo okrenuti prema vjetru pomoću dugačke poluge ili "repa" na stražnjoj strani vjetrenjače. Najranija slika jedne od takvih vjetrenjača nalazi se u takozvanom "vjetrenjačinom psaltiru" koji je vjerojatno otprilike godine [[1270]]. bio nacrtan u Canterburyju.▼
'''Vjetrenjača''' je [[Vjetroturbine|vjetrena turbina]] tradicionalne [[konstrukcija|konstrukcije]], u kojoj se [[kinetička energija]] [[Energija vjetra|vjetra]] pretvara u [[mehanički rad]] za [[pogon]] [[crpka|crpki]] (pumpa), [[mlin]]ova ili [[električni generator|električnih generatora]]. Prve vjetrenjače s vodoravnom [[osovina|osovinom]] za pogon mlinova upotrebljavale su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Perzija|Perziji]] i [[Kina|Kini]]. U 19. stoljeću u [[Europa|Europi]] ih je bilo oko 100 000, a u [[SAD]]-u se razvio tip s više lopatica za crpljenje vode iz [[bunar]]a. Nerijetko se naziv vjetrenjača poistovjećuje s građevinom kakva se od davnine gradi u zemljama južne i sjeverozapadne Europe, a u kojoj se osim vjetrene turbine nalazi i postrojenje na primjer mlina, mlinarov stan i druge prostorije. Vjetrenjačom se katkad naziva i [[vjetroelektrana]]. <ref> '''vjetrenjača''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64998] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
== Povijest ==
▲
▲Slično su konstruirane prema mlinskim kolima zapadnjačke okomite vjetrenjače, što ih je između godine 22. i 11. godine pr. Kr. opisao Rimljanin [[Vitruvije]]. Taj se tip vjetrenjače pojavio u [[Francuska|Francuskoj]] otprilike godine [[1180]].
Nedugo zatim pronađena je nova inačica te zapadnjačke vjetrenjače u Francuskoj, konstruirana otprilike godine [[1300]]. Ta se vjetrenjača u obliku [[toranj|tornja]] sastojala od čvrsto sazidanog tornja, u kojem se nalazilo mlinsko kamenje i ostala oprema. Prema [[vjetar|vjetru]] se okretao samo krov ili "kapa" koji je nosio krila. Kadšto bi se krov prema vjetru okretao pomoću "repa', a kadšto pomoću poluge u unutrašnjosti kape. Sačuvano je nekoliko [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] ilustracija toga tipa. Jedna je od njih prikazana na staklenom prozoru crkve Stoke-by-Clare u [[Suffolk]]u, a potječe iz godine [[1470]].
Line 11 ⟶ 17:
Vjetrenjače se dijele na one s vodoravnom i one s okomitom rotorom.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Poveznice ==
* [[Vjetrenjača s rotirajućim jedrima]]
{{Commonscat|Windmills}}
[[Kategorija:
[[Kategorija:Građevine]]
| |||