'''Humska zemlja''' (''Hum'', ''Zahumlje'') je srednjovjekovno samostalno područje, smješteno u slijevu Neretve u današnjoj [[zapadna Hercegovina|zapadnoj]] [[Hercegovina|Hercegovini]] i dijelu [[istočna Hercegovina|istočne]] Hercegovine.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/1831/ Proleksis enciklopedija] Hum</ref> Obuhvaćalo je područje uz [[Jadransko more]] od ušća [[Neretva|Neretve]] do [[Dubrovnik]]a, uključujući i [[Pelješac]]. NaKao jedna od hrvatskih kneževina, na sjeverozapadu je graničilo s [[Neretvanska kneževina|područjem]] [[Neretvani|Neretvana]] i [[Hrvatska|hrvatskom državomjezgrom]], na sjeveru s [[Bosna|Bosnom]], na istoku sa [[Raška (država)|Raškom]] i na jugoistoku s [[Travunja|Travunjom]] i [[Dubrovnik]]om.<ref name="LZMK">[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43550 Hrvatski obiteljski leksikon] Zahumlje</ref> Povijesno područje današnje [[BiH]] kojim su u srednjem vijeku upravljale pojedine velikaške obitelji iz Bosne, Hrvatske, Duklje i Raške.<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=26654 Hrvatska enciklopedija] Hum</ref>
[[Ston]] je bio sjedište biskupije (koja se prvi put spominje 877.), a neko vrijeme vjerojatno i sjedište Huma. Glavno središte je bio [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]] kraj [[Mostar]]a. U ranome srednjem vijeku bio je nezavisna država. U 10. stoljeću spominje se kao neovisna oblast s domaćim knezovima (arhontima) pod vlašću domaće [[Mihajlo Višević|dinastije Viševića]]. U prvoj polovici 10. stoljeća Humom je vladao [[Mihajlo Višević]], koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem [[Tomislav]]om i sudjelovao u radu [[Splitski crkveni sabori|sabora u Splitu 925]].<ref name="LZMK" />
