Franjevci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 70:
Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom [[Balkan]]u, a njeno područje se proteže od [[Apulija|Apulije]] na sjeveru [[Italija|Italije]] pa do [[Crno more|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se [[franjevci|franjevcima]] dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]].
U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska|Ugarsku]] (do [[Budim|Budima]]). Tako franjevci igraju veliku ulogu u osnivanju grada [[Subotica|Subotice]]
U 18. stoljeću, dolazi do [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|osamostaljivanja dalmatinskih samostana]], a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847.]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Iz tog razdoblja datira prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku, koju je napisao fra [[Luka Vladimirović]].<ref name="DVSŠ">Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. [[Hrvatsko slovo]], str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007. </ref>
Franjevci svjetovnog reda su otvorili prve škole u [[Bač]]u, [[Sombor]]u, [[Baja|Baji]] i [[Subotica|Subotici]]. Gimnazije u Subotici i Somboru su otvorili franjevci i vodili ih nekoliko desetljeća. U 21. st. su franjevci ostali bez župa u Subotici i Somboru, a u Somboru su ostali i bez samostana kojeg su nekad imali
Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a najistaknutiji među njima bili su: [[Matija Divković]], [[Nikola Lašvanin]], [[Filip Lastrić]], [[Ivan Franjo Jukić]],[[Grga Martić]] kao i mnogi drugi.
| |||