Sisaljka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Sisaljka
Redak 1:
[[datoteka:Hand Pump - Animation.gif|mini|desno|250px|[[Ručna stapna sisaljka]].]]
{{izvor}}
'''Sisaljke''' su [[hidraulika|hidraulični]] [[stroj]]evi koji prenose [[energija|energiju]] na [[tekućina|tekućine]], koristeći [[mehanički rad]] pogonskog [[stroj]]a. Nazivaju se još i '''crpke''', a sve češće i izvedenicom iz engleskog jezika '''pumpe'''.
 
[[Datotekadatoteka:Wasserwerk_pumpe01Jet pump.jpg|mini|desno|200px250px|Električno pokretanaMala sisaljka dostavuili vodecrpka kod Hengsteysee,na [[NjemačkaElektrična struja|električni pogon]].]]
{{TOCright}}
'''Sisaljka''' je uređaj koji se upotrebljava da prebacuje [[tekućina|tekućine]] ili muljevite tvari. Sisaljka pomiče tekućine s strane nižeg tlaka na viši tlak, a razliku u tlakovima prevladava dodajući energiju sustavu. Sisaljke koje kao radni medij imaju [[plin]]ove nazivaju se uglavnom '''[[kompresor]]i''', osim u slučajevima primjene vrlo malog porasta tlaka (npr. [[grijanje]], [[ventilacija]], [[klimatizacija]]), gdje se ugrađuju [[ventilator|'''ventilatori''']] ili [[puhalo|'''puhala''']] .
 
'''Sisaljka''', '''crpka''' ili '''pumpa''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Pumpe'' < [[Nizozemski jezik|srednjoniz]]. ''pompe'' < [[Španjolski jezik|španj]]. ''bomba'': brodska crpka) je [[naprava]] ili [[stroj]] za prijenos ([[transport]]) [[kapljevina|kapljevine]], odnosno njezinu dobavu na višu razinu ili u područje višega [[tlak]]a. Prijenos kapljevine sisaljka obavlja usisavajući ju kroz usisni [[cjevovod]], u radnom joj dijelu povećava ukupnu mehaničku [[energija|energiju]] ([[brzina|brzinu]], [[tlak]], ili oboje) i potom ispušta kroz [[tlačni cjevovod]]. <ref> '''pumpa''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51090] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Rad sisaljke se upotrebljava da pomiče medij, bilo da ga diže ili pomoću sile komprimiranja.
 
=== Povijest ===
Prve naprave za dobavu vode s niže na višu razinu bile su kola s vjedricama, koja su se u [[Drevni Egipat|starom Egiptu]] rabila pri [[Navodnjavanje|natapanju]]. Prvu je vijčanu pumpu 200. pr. Kr., prema predaji, izmislio [[Arhimed]] ([[Arhimedov vijak]]), a u isto je doba starogrčki izumitelj [[Ktesibije Aleksandrijski]] izradio dvocilindričnu stapnu crpku za gašenje [[požar]]a. [[Leonardo da Vinci]] i [[Galileo Galilei]] dali su svoj doprinos razvoju [[Klipna sisaljka|stapnih sisaljki]], a talijanski inženjer [[Agostino Ramelli]] (1531. – 1600.) konstruirao je 1588. preteču današnjih rotacijskih lamelnih sisaljki. Tijekom 16. i 17. stoljeća razvijeni su u zapadnoj Europi složeni crpni uređaji za odvodnjavanje dubokih [[rudnik|rudničkih]] jama i opskrbu gradova [[vodovod|vodom]]. Prvu parnu pumpu patentirao je u Engleskoj 1698. [[Thomas Savery]] (1650. – 1715.), a [[Thomas Newcomen]] (1663. – 1729.) znatno ju je poboljšao 1711. uvođenjem [[Stapni i klipni strojevi|cilindra sa stapom]] što ga je pokretala [[Parni stroj|para]], te spajanjem stapajice parnog i pumpnoga stapa ozibnom polugom. Uz poboljšanja engleskog [[inženjer]]a Johna Smeatona (1724. – 1792.), takve su se pumpe sve do sredine 19. stoljeća u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj upotrebljavale za rudnička pumpna postrojenja i za opskrbu gradova pitkom vodom. Prvu turbosisaljku, gotovo neupotrebljivu za praktične primjene, napravio je 1732. Kernelien Le Demour, a prva takva sisaljka, u osnovi jednaka današnjima, bila je takozvana sisaljka Massachussetts, izrađena u Bostonu 1818. Isprva su te sisaljke bile pokretane parnim strojem, a od kraja 19. stoljeća i [[elektromotor]]om, te su ubrzo zamijenile stapne sisaljke u gotovo svim područjima primjene. Danas se sisaljke upotrebljavaju za različite namjene, pa su među strojevima po zastupljenosti odmah iza elektromotora.
 
Najraniji tip sisaljke bio je [[Arhimedov vijak]], kojeg je opisao [[Arhimed]] u trećem stoljeću prije [[Krist]]a. Taj tip se upotrebljavao i u sedmom stoljeću prije Krista u [[Asirija|Asiriji]], za vrijeme kralja [[Sankerib]]a, (705.-681. pr. Kr.).
 
U trinaestom stoljeću [[al-Jazari]] je opisao i nacrtao različite tipove sisaljki, kao što su linearne klipne sisaljke, dvoradne sisaljke s [[usis]]nim cijevima, [[klip]]ovima,...
 
Rudarski majstori i inženjeri bili su vođeni iskustvom. Oni su opazili da sisaljka ne vuče ako je cijev duža od 10 metara. Da bi ipak isisali vodu iz dubokih [[rudnik]]a, stavili su sisaljke na više katova, što se može vidjeti u [[Georgius Agricola|Agricolinoj]] knjizi "[[De Re Metalica]]". Veliki kotač pokreće čitav mehanizam sisaljki i tako crpi vodu iz rudnika; kotač pokreće najjeftinija snaga - voda.
Prošlo je mnogo desetljeća dok ova praksa nije teoretski objašnjena.
 
== Podjela ==
Line 52 ⟶ 43:
Svaki [[automobil]], [[brod]], [[avion]], ukratko svako prevozno sredstvo ima sisaljke. To su sisaljke rashladne vode, sisaljke ulja, sisaljke goriva, sisaljke servo uređaja,...
Veliki broj [[industrija|industrijskih]] pogona ima tekođer sisaljke koje služe za razne namjene. U [[poljoprivreda|poljoprivredi]] tu su sisaljke za natapanje, u [[rudarstvo|rudarstvu]] sisaljke za crpljenje vode iz [[rudnik]]a,...
 
{{commons|Pump}}
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vidi članke ==
 
*[[Centrifugalna sisaljka]]
*[[Klipna sisaljka]]
Line 61 ⟶ 53:
*[[Vijčana sisaljka]]
*[[Ubrizgivač]]
 
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Pump}}
 
[[Kategorija:sisaljke]]