Inačica od 24. prosinca 2015. u 02:46 uredi SpeedyGonsales (razgovor \| doprinosi) IP blok iznimke, Ophoditelji 34.094 edits m uklonjena promjena suradnika FroidLenku (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre ← Starija izmjena		Inačica od 15. ožujka 2016. u 20:54 uredi ukloni ovu izmjenu Semin124 (razgovor \| doprinosi) 1 edit mNema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 12: === Carstva u Europi === [[Slika:Ingres, Napoleon on his Imperial throne crop.jpg\|250px\|desno\|mini\|Car [[Napoleon Bonaparte\|Napoleon I.]] na prijestolju]] Svi carevi u [[Europa\|Europi]] pozivali su se, neposredno ili posredno, na nasljeđe [[Rimsko Carstvo\|Rimskoga Carstva]]. ~~Ovo~~Ono se u [[4. stoljeće\|4. stoljeću]] podijelilo na Istočno i Zapadno. Nakon pada Zapadnog carstva, Istočno Rimsko Carstvo nastavlja postojati te se postupno helenizira i pretvara u [[Bizant\|Bizantsko Carstvo]]. Na nasljeđe Bizantskog Carstva kraće vrijeme su se pozivali vladari Bugarske i Srbije, koji su se proglasili carevima. Kasnije, nakon pada Bizanta pod tursku vlast, naziv cara s Ivanom IV. Groznim preuzimaju vladari [[Rusija\|Rusije]] ([[Moskovsko Carstvo]] tvrdeći za sebe da predstavljaju "Treći Rim"). Na Zapadu, godine [[800]]. [[papa]] dodjeljuje titulu cara [[Karlo Veliki\|Karlu Velikom]]. Kasnijom podjelom carstva među njegovim nasljednicima, Francuska se izdvaja u zasebnu državu te nastaje [[Sveto Rimsko Carstvo]], često s dodatkom "njemačkog naroda" u nazivu. Ono se održalo do početka 19. stoljeća, kada je Napoleon, pripremajući vlastito ustoličenje, dokinuo taj drevni carski naslov. Na njihovom nasljeđu, carevi su od tog vremena i vladari [[Austrija\|Austrije]], odnosno [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske]] do [[1918]]. godine.

Car: razlika između inačica