Inačica od 10. travnja 2014. u 19:12 uredi Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits m Uklonjena promjena suradnika 93.143.148.196, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2016. u 04:44 uredi ukloni ovu izmjenu ZuriPolako685 (razgovor \| doprinosi) 160 edits slika, uređeno, dodano, izvor Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:Predvorje Predsjednički dvori.jpg\|250px\|mini\|Predvorje Predsjedničkih dvora.]] [[Slika:Predsjednicki Dvori - Kabinet2.JPG\|200px\|mini\|lijevo\|Glavna prostorija Ureda hrvatskog predsjednika]] ~~[[Slika:Ispred_dvora.jpg\|250px\|mini\|desno\|Popločenje s južne strane objekta gdje se uobičajno vrši ceremonija svečanog dočeka.]]~~ [[Slika:Predsjednicki dvori Zagreb glavni kolni ulaz.jpg\|250px\|mini\|Glavni ulaz u kompleks Predsjedničkih dvora.]] '''Predsjednički dvori''' ~~službena~~su jeslužbena rezidencija [[Predsjednik Republike Hrvatske\|predsjednika Republike Hrvatske]] od [[1992.]] godine., a ~~Nalazi~~nalaze se u [[Zagreb]]u, na adresi Pantovčak 241. Na simboličkoj razini predstavljaju jedan od simbola moderne hrvatske državne suverenosti. Prva predsjednička rezidencija bila je smještena u Visokoj ulici na Gornjem gradu u [[Zagreb]]u, a nakon toga je preseljena u [[Banski dvori\|Banske dvore]] na [[Markov trg\|~~Markovom~~Trg ~~trgu~~sv. Marka]], današnju zgradu [[Vlada Republike Hrvatske\|Vlade Republike Hrvatske]]. Nakon raketiranja Banskih dvora [[7. listopada]] [[1991.]] godine od strane [[JNA]], rezidencija predsjednika Republike preseljena je na današnju lokaciju na [[Pantovčak]]u. Rezidencija u kojoj su smješteni Predsjednički dvori bila je poznatija kao ''Vila Zagorje'', koja je bila građena [[1963.]]–[[1964.]] godine prema projektu arhitekta [[Vjenceslav Richter\|Vjenceslava Richtera]] u suradnji s [[Kazimir Ostrogović\|Kazimirom Ostrogovićem]]<ref>[http://www.richter.com.hr/ Vjenceslav Richter/Radovi/Arhitektura]</ref> za potrebe ~~predsjednika [[SFRJ]]~~ [[Tito\|Josipa Broza Tita]]. Vila je primjer sinteze [[Urbanizam\|urbanizma]], [[Arhitektura\|arhitekture]] i suradnje s likovnim umjetnicima. Stropovi glavne i ostalih dvorana u prizemlju, popločenje u vrtu na južnoj strani objekta, glavna ulazna staklena vrata i strop nadstrešnice pred ulazom odgovaraju novom senziblitetu za plastično oblikovanje [[Nove tendencije\|Novih tendencija]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vij230.nsf/AllWebDocs/vjrichter Marijan Susovski, "''Sjećanje: Vjenceslav Richter (8. IV. 1917–2. XII. 2002)''", Matica hrvatska]</ref> Objekt je okružen parkom koji se prostire na 100.000 tisuća četvornih metara. Na krajnjem sjeveru park-šume nalazi se i Vila Prekrižje (nekadašnja Vila Weiss).▼ Godine [[1990.]] Vila Zagorje ulazi u razmatranje za smještaj [[Muzej suvremene umjetnosti\|Muzeja suvremene umjetnosti]], što je stručno podržano od njezinih graditelja (Vjenceslav Richter). Sabor je bio spreman prihvatiti prijedlog, no kasnije je odlučeno da se njezina namjena prepusti odluci nove [[Hrvatska Vlada\|Vlade]], koja ju je zadržala za svoje potrebe.<ref>[http://www.mdc.hr/msu/hr/muzej/2-1-2izgradnja.html Povijest nastojanja izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti]</ref> ▲~~Vila~~Glavna zgrada Ureda je primjer sinteze [[Urbanizam\|urbanizma]], [[Arhitektura\|arhitekture]] i suradnje s likovnim umjetnicima. Stropovi glavne i ostalih dvorana u prizemlju, popločenje u vrtu na južnoj strani objekta, glavna ulazna staklena vrata i strop nadstrešnice pred ulazom odgovaraju novom senziblitetu za plastično oblikovanje [[Nove tendencije\|Novih tendencija]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vij230.nsf/AllWebDocs/vjrichter Marijan Susovski, "''Sjećanje: Vjenceslav Richter (8. IV. 1917–2. XII. 2002)''", Matica hrvatska]</ref> Objekt je okružen parkom koji se prostire na 100.000 tisuća četvornih metara. Na krajnjem sjeveru park-šume nalazi se i Vila Prekrižje (nekadašnja Vila Weiss). U predvorju Predsjedničkih dvora izložena su, prema kronološkom redoslijedu, poprsja hrvatskih velikana [[Kralj Tomislav\|kralja Tomislava]], [[Ivan Mažuranić\|Mažuranića]], [[Josip Juraj Strossmayer\|Strossmayera]], [[Ante Starčević\|Starčevića]], [[Stjepan Radić\|Radića]], [[Alojzije Stepinac\|Stepinca]] i [[Franjo Tuđman\|Tuđmana]].<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/franjo-tudman-vracen-na-pantovcak-1061701 Poprsja velikana]</ref> Za naziv ''Predsjednički dvori'' prema nekim izvorima zaslužan je [[Jure Radić]], tadašnji predstojnik Ureda predsjednika [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]].

Predsjednički dvori: razlika između inačica