Inačica od 21. ožujka 2016. u 01:39 uredi Antun2016 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 152 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2016. u 01:43 uredi ukloni ovu izmjenu Antun2016 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 152 edits →‎Životopis Novija izmjena →
Redak 2: == Životopis == Rođen u Županji. U Osijeku je završio gimnaziju 1930. godine. Pravo studirao u Zagrebu i Beogradu. Diplomirao je u Zagrebu. Učio je i glazbu (harmoniju i skladanje) kod [[Franjo Dugan stariji\|F. Dugana]] starijeg, orgulja i sam je skladao. Bavio se i matematikom.<ref name="Lončarević476"/> Kao mnogo ondašnji katolički inteligenti počeo je pisati u [[Luč (časopis)\|Luči]]i. Bilo je to 1927. godine. Pisanjem je nastavio u ''Omladini'', ''Obitelji'' (kojoj je bio urednik i gdje je objavio životopisne crtice), ''Hrvatskoj straži'' (kojoj je bio urednik), ''Hrvatskoj prosvjeti'', ''Sv. Ceciliji'', [[Spremnost\|Spremnosti]], [[Hrvatski narod\|Hrvatskom narodu]].<ref name="Lončarević476"/> Bio je djelatni član [[Hrvatski katolički pokret\|Hrvatskoga katoličkog pokreta]]<ref name="Lončarević476"/> i time od 1932. član uredništva dnevnika Hrvatske straže.<ref name="H.leksikon"/><ref name="Lončarević476">[http://hrcak.srce.hr/file/201384 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014) 467–488] Vladimir Lončarević: ''Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)'', str. 476, 483-484 (pristupljeno 21. ožujka 2016.)</ref>▼ ~~<ref name="Lončarević476"/>~~ ▲Kao mnogo ondašnji katolički inteligenti počeo je pisati u [[Luč]]i. Bilo je to 1927. godine. Pisanjem je nastavio u ''Omladini'', ''Obitelji'' (kojoj je bio urednik i gdje je objavio životopisne crtice), ''Hrvatskoj straži'' (kojoj je bio urednik), ''Hrvatskoj prosvjeti'', ''Sv. Ceciliji'', [[Spremnost\|Spremnosti]], [[Hrvatski narod\|Hrvatskom narodu]].<ref name="Lončarević476"/> Bio je djelatni član [[Hrvatski katolički pokret\|Hrvatskoga katoličkog pokreta]]<ref name="Lončarević476"/> i time od 1932. član uredništva dnevnika Hrvatske straže.<ref name="H.leksikon"/><ref name="Lončarević476">[http://hrcak.srce.hr/file/201384 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014) 467–488] Vladimir Lončarević: ''Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)'', str. 476, 483-484 (pristupljeno 21. ožujka 2016.)</ref> Uređivao je hrvatski dnevni list [[Hrvatska straža (dnevni list, Zagreb)\|Hrvatsku stražu]] i istoimeni [[Hrvatska straža (tjednik, Zagreb)\|tjednik]] (1933. - 1939.).<ref name="Lončarević476"/> Od 1934. godine pisao je i za časopis [[Hrvatska prosvjeta\|Hrvatsku prosvjetu]] otkako je list otvorio stranice i za političke teme. Degrel je kao i kolege [[Konstantin Rimarić Volinski]], [[Marija Matulić]] i [[Emilio Pallua]] prigovore usmjerio protiv liberalizma i masonstva te kritizirali totalitarne političke filozofije i sustave. Degrelovi su politički komentari prožeti filozofijskim objekcijama. Osobito se bavi "njemačkim pitanjem". Degrel spada među krug autora koji su prepoznali Hegelov i Nietzscheov utjecaj na stvaranje velikonijemstva i nacionalsocijalizma. <ref name="Lončarević467">[http://hrcak.srce.hr/file/201384 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014) 467–488] Vladimir Lončarević: ''Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)'', str. 467 (pristupljeno 21. ožujka 2016.)</ref>

Ivan Degrel: razlika između inačica