Sporazum Karadžić – Filipović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Kubura je premjestio stranicu Sporazum Karadžić-Filipović na Sporazum Karadžić - Filipović: crtica, ne spojnica |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Mirovni planovi za BiH}}
'''Sporazum Karadžić-Filipović''' bio je sporazum srpskih predstavnika predvođenih [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i muslimanskih predstavnika predvođenih [[Muhamed Filipović|Muhamedom Filipovićem]]. Pregovori su se vodili tijekom ljetnih mjeseci 1991., a konačno je potpisan u srpnju 1991. Prvi put je objavljen u Beogradu u kolovozu 1991.
Sporazum je u posljetku ipak bio sam farsa prije, očito neizbježnog, rata u BiH.
== Povijest ==
Pregovore je inicirala muslimanska strana koju su predstavljali [[Muhamed Filipović]] i [[Adil Zulfikarpašić]] uz odobrenje [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. Razlog iniciranja pregovora bilo je stanje raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] iz koje su već otišli [[Hrvatska]], [[Makedonija]] i [[Slovenija]]. Muslimanska strana željela je urediti odnose [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] s ostatkom Jugoslavije i osigurati punu ravnopravnost Muslimana sa Srbima, odnosno Crnogorcima u novoj državi, u kojoj su imali namjeru ostati i zbog muslimanske manjine u [[Sandžak|Sandžaku]] te su inzistirali na teritorijalnoj cjelovitosti SR BiH. To je bio minimum zahtjeva muslimanske strane u pregovaranju. [[Radovan Karadžić]] je prihvatio pregovore, a kao minimum zahtjeva srpske strane istaknuo je zahtjev Srba da ostanu u jednoj državi, bez obzira na njezinu formu. Na srpskoj strani pregovarali su [[Nikola Koljević]], [[Momčilo Krajišnik]] i [[Biljana Plavšić]]. Osnovna načela pregovora bila su da SR BiH ostane u Jugoslaviji, čime bi bio realiziran najvažniji cilj srpske politke, a da zadrži puni suverenitet, ostane u svojim granicama sa statusom države koja s ostalim članicama zajedničke države ima vanjsku politiku, vojsku, carine, novac i opću gospodarsku politiku, dok bi u ostalim aspektima bila samostalna. Muslimanski pregovarači su obećali izvještavati Izetbegovića i [[Stjepan Kljujić|Stjepana Kljujića]], no potonjeg samo u potrebnoj mjeri, a srpska [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i rukovodstvo [[Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)|SDS-a]] o napredovanju pregovora.<ref name=Filipovic>Muhamed Filipović: [http://www.nezavisne.com/index/kolumne/Historijski-sporazum-30644.html Historijski sporazum] (na
U početku je u pregovorima sudjelovao Karadžić s ostalima, da bi dalje nastavili pregovarati Koljević i Krajišnik s Filipovićem i Zulfikarpašićem. Nakon kraćeg vremena pregovaranja, stranke su došle do nacrta sporazuma u kojem su izraženi elementi o kojima su se sporazumjeli. Stranke su se složile da SR BiH ostane u državnoj zajednici sa [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbijom]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnom Gorom]] pod uvjetom da ima položaj potpuno ravnopravne i suverene države i da ostane u svojim granicama. Bilo je dogovoreno da unutar SR BiH ne će biti unutarnjih podjela. Vojska koja bi bila stacionirana u SR BiH bila bi sastavljena isključivo od njezinih državljana, a jedino njezin državljanin mogao je biti zapovjednik vojske. U zajedničkoj državi bi izaslanstva država članica imala veto u svim pitanjima koja bi se ticala opstanka i vitalnih nacionalnih ili državnih interesa. Muslimanska strana inzistirala je da nova državna zajednica bude savez država, a srpska je inzistirala na [[Savezna država|saveznoj državi]], što je predstavljalo neslaganje između stranaka. Stranke su se nadale da će, nakon usuglašavanja, i [[Europska unija]] podržati pregovore. Nakon usuglašavanja, održan je plenarni sastanak pregovarača na kojem su sudjelovali Izetbegović i Karadžić. Čelnici predstavnika, Filipović i Koljević, iznijeli su usuglašene stavove i nerješeno pitanje budućeg uređenja državne zajednice (savez država ili savezna država). Izetbegović je zaključio da su pregovori bili uspješni i naložio je Filipoviću i Koljeviću da definiraju konačnu verziju teksta. Iako je Filipović upozorio Izetbegovića da nije riješeno pitanje uređenja buduće zajedničke države, Izetbegović je ocijenio da je to pitanje bilo marginalno.<ref name=Filipovic/>
| |||