Vandali: razlika između inačica

Vandali su se prema Rimljanima katolicima odnosili oštrije od drugih Germana. [[Biskupi|Biskupe]] je kralj [[Gajzerik]] kažnjavao smjenom s položaja, progonstvom te smrću, a vjernike bi, ako bi bili državni dužnosnici dao smjenitismijeniti i zaplijeniti njihovu imovinu. No kralj je svoje podanike katolike štitio dok god su njegovi odnosi s [[Carigrad]]om bili prijateljski. Gajzerik je umro [[477.]] godine, a prema načelu [[seniorat]]a na vlast je došao najstariji član dinastije. Kralja je nasljedio njegov sin [[Hunerik]] (477. - 484.). On je bio nesposoban vladar. U početku je štitio katolike bojeći se sukoba s [[Bizant]]om, no 482. je otpočeo žestoke progone. Njegov rođak kralj [[Guntamund]] (484. - 496.) je obustavio progone i zaštitio katolike. Fanatični kralj [[Trasamund]] (496. - 523.) je obnovio progone, ali oni nisu bili krvavi. Za vladavine [[Hilderik]]a (523. - 530.) ponovno je uspostavljena vjerska tolerancija, pa su se u Africi održavale i biskupske sinode. No takvoj se politici usprotivio kraljev rođak Gelimer, na čiju je stranu stala i Crkva. [[Gelimer]] (530. - 534.) je svrgnuo Hilderika i sam zavladao. Hilderik je [[533.]] godine ubijen. Ubojstvo zakonitog kralja i Gelimerova uzurpacija dobro su došli Bizantu kao povod za [[bizantsko-vandalski rat|rat]]. Bizantski vojskovođa [[Belizar]] se iskrcao u Africi i porazio Vandale. Bivša rimska provincija [[Afrika (rimska provincija)|Afrika]] je postala bizantska [[provincija]], a Gelimer je dobio velika imanja. Vandali su ubrzo nestali iz povijesti.