Razlika između inačica stranice »Kaloča«

Dodano 28 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
 
[[Datoteka:Kalocsa - Archiepiscopal palace.jpg|200px|mini|desno|Nadbiskupska palača u Kalači]]
 
'''Kalača'''<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2012/glasnik2012-5-net.pdf ''Hrvatski glasnik''] Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.</ref><ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005. Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], ''Folia onomastica croatica'', 14/2005.</ref> ili '''Kaloča''' (mađ. ''Kalocsa'', nje. ''Kollotschau'', srp. ''Kalača'', slovački: ''Koloca'') je grad u [[Mađarska|Mađarskoj]].
 
== Zemljopisne osobine ==
Poštanski broj je 6300.
 
U Kaloči se nalazi jedinica [[Hrvatska manjinska samouprava|Hrvatske manjinske samouprave]] u Republici Mađarskoj koju su Hrvati utemeljili nakon inicijative [[2006.]] godine.
 
== Povijest ==
Prvi nadbiskup u Kalači bio je sveti [[Astrik]], koji je donio kralju Stjepanu krunu od pape. U prvom desetljeću 11. stoljeća izgrađena je prva crkva.
 
U srednjovjekovnoj Ugarskoj nalazimo generale među nadbiskupima. Tako je, primjerice, nadbiskup [[Ugrin Csák (nadbiskup)|Ugrin Csák]] (nadbiskup od [[1219.]] do [[1241.]] godine) bio vođom vojske u [[bitka kod mjesta Mohi|bitci kod Mohija]] protiv [[Tatari|Tatara]] [[11. travnja]] [[1241.]] godine.
 
Drugi poznati general bio je [[Pavao Tomori]] (mađ. ''Pál Tomori'') (nadbiskup od [[1523.]]-[[1526.]]) koji je vodio ugarsku vojsku protiv Turaka. Poginuo je u [[mohačka bitka|mohačkoj bitci]].
 
Turci su zauzeli Kalaču [[15. kolovoza]] [[1529.]] godine. Stanovništvo se razbježalo i nitko nije obrađivao zemlju i nadbiskupijski status je izgubio svoj značaj.
 
Godine [[1602.]] [[kalvinizam|kalvinistički]] [[hajduk|hajduci]] spalili su Kaloču.
 
Nakon 148 godina vladanja Kalačom, Turci su [[13. listopada]] [[1686.]] godine spalili kaločki dvorac i povukli svoju posadu iz njega. Unatoč turskom povlačenju, mir nije došao u ovaj kraj zbog ustanka protiv [[Habsburg]]a kojeg je predvodio sedmogradski vladar [[Franjo Rakoci II.]], sedmogradski vladar.
 
Kalački su nadbiskupi svim silama nastojali povećati brojku stanovnika na području svoje nadležnosti i u svojim su nastojanjima imali zapažen uspjeh. Kardinal [[Imre Csáki]] (1710.-1732.) je vratio Kalaču i susjedne krajeve površine 23 tisuće hektara, mahom močvare, vrtove, vinograde.
 
<!--In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks.
<!--
In the 18th century the most meaningful social stratum was the villeinage who had lands. The next were the craftswomen and craftsmen. The first charter of incorporation was mentioned in 1737 in Kalocsa. In 1769 there were 90 craftswomen and men living in the town. Because of the clergy and the schools there were a lot of intellectuals. Kalocsa became a centre in Hungary again but it couldn’t take back its importance as it used to have before the Turks.
 
At the beginning of the 20th century the peasants were working for the archbishop or as a navvy. During the counter-revolution of the Hungarian Soviet Republic 20 people were hanged in the main street of the town. Fortunately nothing happened in the 2nd World War. Then the communist power deprived the town of being subsidized by the state because of the archbishopric. The industrial development of the town started at the end of the 1960s. It resulted a big change in the life of the inhabitants of the town and the people living in small villages around Kalocsa.-->
 
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] godine Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]] godine.
-->
Kapitalistički razvitak u 19. i 20. stoljeću nije dopro do Kalače. Željeznička prometnica je kasno došla do ovog grada, tek 1882. godine, a uz to [[1886.]] Kalača gubi status grada. Vratila ga je nazad tek [[1921.]].
 
Kaloča je bila poznata kao "nadbiskupski grad". Dva velika nadbiskupa iz drugog dijela 19. stoljeća, [[József Kunszt]] (1851.-1866.) i [[Lajos Haynald]] (1867.-1891.), utemeljili su škole, što je pomoglo da Kalača zadrži svoju važnost.
 
== Stanovništvo ==
U Kalači živi 18.297 stanovnika (2001.). Pored nacionalne zajednice [[Mađari|Mađara]], u Kalači žive i [[Slovaci]], [[Nijemci]], [[Rumunji]], [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]] i [[Srbi]]. Hrvatska zajednica je nekad bila brojnija u ovom gradu, ali je asimilatorska politika vlasti pridonijela znatnom smanjenju njihovog broja <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca </ref>. ŠtovišeDapače, u razdoblju od 16. do 18. stoljeća je bila hrvatskim naseljem. Današnji Hrvati su uglavnom doseljenici iz obližnjih sela [[Dušnok]]a i [[Baćin]]a te još nekih sela iz [[Bačka|Bačke]] <ref name="Intervju">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2006/glasnik16i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 16/2006.] Intervju: Kaločki Hrvati pripremaju se za izbore</ref>. Postoje utemeljene pretpostavke da su se sačuvali izvorni kalački Hrvati, sudeći prema dijelu mjesnih Mađara kod kojih se može razaznati hrvatsko prezime. Prema povijesnim dokumentima, za vrijeme i nakon oslobođenja od turske vlasti Hrvati su se u ove krajeve prvo naselili u Kalaču, a potom u Dušnok i Baćin <ref name="Intervju"> </ref>.
 
== Kultura ==
U Kaloči se mjesni Hrvati redovito okupljaju kako bi proslavili ''Hrvatski dan'' i ''[[Ivan Antunović|spomen-dan Ivana Antunovića]]'', a manifestacija na hrvatskom jeziku je i ''Dan paprike''. Dan paprike i Hrvatski dan se održavaju u organizaciji hrvatske državne samouprave <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/vijesti/404-odluka-javne-zaklade-za-nacionalne-i-etnike-manjine-u-maarskoj-o-raspodjeli-financijskih-sredtava-u-kategoriji-kulturni-i-vjerski-programi-na-materinskom-jeziku Radio Croatica] Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku</ref>.
 
U Kaloči se mjesni Hrvati redovito okupljaju kako bi proslavili ''Hrvatski dan'' i ''[[Ivan Antunović|spomen-dan Ivana Antunovića]]'', a manifestacija na hrvatskom jeziku je i ''Dan paprike''. Dan paprike i Hrvatski dan se održavaju u organizaciji hrvatske državne samouprave <ref>[http://radio.croatica.hu/index.php/vijesti/vijesti/404-odluka-javne-zaklade-za-nacionalne-i-etnike-manjine-u-maarskoj-o-raspodjeli-financijskih-sredtava-u-kategoriji-kulturni-i-vjerski-programi-na-materinskom-jeziku Radio Croatica] Odluka Javne zaklade za nacionalne i etničke manjine u Mađarskoj o raspodjeli financijskih sredtava u kategoriji kulturni i vjerski programi na materinskom jeziku</ref>.
[[Datoteka:Adam Patačić (1717-1784).jpg|170px|mini|desno|Hrvat [[Adam Patačić]], član plemićke obitelji [[Patačić]], bio je jedan od kaločkih nadbiskupa]]
 
== Poznate osobe ==
* Srednje škole i studije u Kaloči su pohađali hrvatski književnici, kulturni i politički radnici [[Miroljub Ante Evetović]], [[Ivan Petreš Čudomil]], [[Pajo Kujundžić]], [[Grgur Cserháti]], [[Ivan Palić]], [[Franjo Pijuković]], [[Blaško Rajić]], [[Lajčo Budanović]] te slikar [[Marko Horvacki]].
* [[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, živio je i službovao u Kaloči sve do smrti, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]], boravio je u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
 
* U Kaloči se [[1636.]] rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].
[[Ivan Antunović]], biskup i preporoditelj podunavskih Hrvata, živio je i službovao u Kaloči sve do smrti, a drugi preporoditelj Hrvata u Podunavlju, fra [[Fabijan Peštalić]], boravio je u ovom gradu kad je polagao za učitelja.
* U Kaloči je kao nadbiskup stolovao [[Adam Patačić]], autor rječnika ''Dictionarium latino−illyricum et germanicum''.
 
* [[Pavao Sučić]] (1767.-1834.) je bio župnikom u Kaloči prije nego je postao [[stolnogradska biskupija|stolnogradskim biskupom]].
U Kaloči se [[1636.]] rodio crkveni i kulturni djelatnik, hrvatski književnik odnosno prvi pisac Hrvata u Bačkoj, fra [[Mihovil Radnić]].
 
U Kaloči je kao nadbiskup stolovao [[Adam Patačić]], autor rječnika ''Dictionarium latino−illyricum et germanicum''.
 
[[Pavao Sučić]] (1767.-1834.) je bio župnikom u Kaloči prije nego je postao [[stolnogradska biskupija|stolnogradskim biskupom]].
 
== Izvori ==
 
== Vanjske poveznice ==
* {{eng oznaka}} [http://www.kalocsa.hu/index.php?language=en Gradske stranice]
* {{eng oznaka}} [http://www.kalocsa-embroidery.com/ Kalocsa Embroidery with beautiful needlework patterns]
* {{eng oznaka}} [http://www.newadvent.org/cathen/08594b.htm Katolička enciklopedija]
* {{eng oznaka}} [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=274 Zračni snimak]
 
[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]