Ladislav Gradečak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
glavni raspored |
horizontalni, vertikalni->vodoravni, okomiti |
||
Redak 28:
Temelji njegove umjetnosti su jasni: [[revolucija]] položaja naše svijesti kroz rat za ljudsku percepciju, koja polazi od ove realnosti i križa se prema jednoj drugoj moćnijoj, gdje akcija i djelovanje nisu proizvod biološke i društvene evolucije već svaka akcija izvire iz svijesti, a ne iz prošlosti. Zagovornik je "spoznajnog prostora" koji, po njemu, osigurava slobodu stvaralaštva.
Pogled na svijet svojih tema i motiva on nikada ne zaustavlja na nekim slučajno odabranim mjestima. Već i letimičan promatrač zapaža da njega ne zanimaju marginalije, životna perifernost, neka slučajnost ili alternativnost. On je strastveno zaokupljen tragalaštvom, otkrivanjem bitnih životnih fenomena, naprosto životom kao i njegovim nastajanjem i postojanjem, njegovim radostima kada je život u usponu i procvatu, kada život u radostima stvara i rađa ili kada radom stvara ili u njegovom tragičnom padu kada je u zalazu, kada pod bremenom teškoća, u zamračenom
[[File:Transhumanizam-studija,Ladgrad,crtež iz 1989.JPG|thumb|190px|desno|Ladgradov transhumanizam]]
{{Citat5|Ovaj svijet je obojen našom transgeneracijskom projekcijom. Opažanje koje proizlazi iz te projekcije je iskrivljeno - mi smo iskrivljeni. Takvo projektivno opažanje je obilježje našeg čovječanstva koje srlja u transhumanizam (H+). Svoje strahove od smrti projiciramo obojene u čovječanstvo tražeći svakakva tehnološko - umna rješenja radi izbavljenja. U zastrašujućoj fantaziji bojimo ih različitim bojama te ih primamo natrag, uništavajući sami sebe (kontaminacija bojama tehnološko - umne osovine). Samo iz nužnog središta može se sagledati projekcija. Umjetnost mora transcendirati fantazije.|Ladislav Gradečak }}
Redak 53:
Godine 1987. i 1988. izradio je svoje kapitalno djelo, kip ''Istinski prikaz žene'', viši od tri metra, te 1994., ''Božanska vrata'' na viničkoj crkvi. Autor se o njima izrazio slijedećim riječima:
'' “Vrata su rađena spajanjem slike, zvuka i asocijacija u kojima se miješaju
Ladgrad je svoju kompoziciju zamislio kao uspravnu pačetvorinu u kojoj je upisan križ, a površina je podijeljena na deset ploha po pet na svakom krilu vratnica. Križ je obrađen stiliziranim florealnim (biljnim) motivima.
| |||