Inačica od 17. srpnja 2015. u 10:50 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.197 edits m →‎Poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 27. ožujka 2016. u 19:01 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits ispravak povez. Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Hagia Sophia Mars 2013.jpg\|mini\|300px\|<center>Aja Sofija]] '''Aja Sofija''' ili '''Crkva Svete mudrosti''' ([[grčki]]: ''Ἅγια Σοφία'' (''Agia Sofija''), tj. "Sveta mudrost"<ref>Nakon okupacije grada Osmanlije su naziv prilagodili svome jeziku i nazvali je Aja Sofija.</ref>) građena je od 408. do 415. godine. Dovršena je 10. listopada 415. godine, ali je uništena u požaru usred [[~~Nikina~~Pobuna ~~pobuna~~Nika\|~~Nikine~~ pobune Nika]] [[532.]], kada je [[bizant]]ski [[car]] [[Justinijan I.]] zamalo izgubio prijestolje. No, on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina do ([[537.]]) i odmah je postigla svjetsku slavu. Gradili su je arhitekt [[Antemije iz Trala]] i matematičar [[Izidor iz Milet]]a. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima (sferični trokuti kojima se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik), koja je bila izgrađena do tih razmjera da je zato postala od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije za građevine na zapadu. Crkva je bila krunidbena crkva bizantskih careva. Nakon [[Osmansko Carstvo\|otomanske]] okupacije grada [[1453.]] crkva je prenamijenjena u džamiju, a izvana su dodana četiri [[minaret]]a. Pri osvajanju grada otomanski su vojnici u crkvi počinili pokolj građana koji su se onamo bili sklonili. Mozaici, koji su postojali u crkvi, prekriveni su vapnom. Aju Sofiju je [[1935]]. godine [[Kemal Atatürk\|Mustafa Kemal Atatürk]] dao pretvoriti u [[muzej]]. Pokraj crkve nalazi se grob cara [[Konstantin\|Konstantina Velikog]].

Aja Sofija: razlika između inačica