Vaška: razlika između inačica

Vaška je smještena 20km istočno od Virovitice, a 15km sjeverno od Slatine, uz rijeku dravuDravu. Nekad poznato mjesto, danas skladno selo, ali bez većeg značaja, između sela Novaki i Kapinaca, u bogatoj Dravskojdravskoj ravnici. S Viroviticom ju je povezivala Velika Rimska Cesta koja je postojala u rimsko doba. Ime Vaške spominje se u 9.st., kao arhiđakonat 19 župa. Vaška se dokumentirano spominje u 11.st. i veže se uz jednu od najvažnijih događaja u srednjevijekovnoj slavonijiSlavoniji uz osnivanje zagrebačke biskupije, kao jedan od arhiđakonata bio je i Vašćanski.

U Vaškoj su sjedišta imali Templari, koji su zemlju u Vaškoj dobili od bana Benedikta oko 1199.-1200. godine. Također, sjedište imaju i Ivanovci, od kojih 1254. godine zagrebački biskup kupuje zemlju. Prelaskom templarske i ivanovačke (red sv.Ivana Jeruzalemskog) zemlje blizu Vaške u ruke zagrebačkog biskupa nestalo je viteških redova u tom dijelu slavonije. Dakle, u Vaškoj su odsjedali ugarsko-hrvatski kraljevi: Bela IV., 1248. te 1255. godine, a kralj Ladislav 1277.godine. Vaška je u srednjem vijeku bila slobodno 'trgovišće', zato je i kralj Ladislav 1277. godine dao slobodu. Osim templara i ivanovaca, svoje sjedište su imale i ostale ugledne redovničke zajednice, poput augustinaca (od 1297.,1329.,1334.), a samostan augustinaca u Vaškoj je bio 'Locus credibilis' (imao je pravo izdavati vjerodostojne isprave). Crkva sv.Filipa i Jakova koja je kao župna crkva postojala 1334.godine, a sigurno i prije. Osim augustinaca, na zapadnim granicama posjeda vaškeVaške bilia je smještena i redovnička zajednica sv.Groba Jeruzalemskog. U Vaškoj je 1255.g. za vrijeme boravka kralja Bele IV. objavljen i dokument koji podanicima biskupa zagrebačkog u sv.Martinu daje povlastice kakve imaju i drugi podanici crkve zagrebačke kod sv.Martina u Vaškoj. Te povlastice potvrdio je i kralj Ladislav 1277.g. Kao dva važna dokumenta i momenta iz povijesti biskupije posjeda Vaške spominje se zgoda kada je kraljica Elizabeta Kumanka, majka kralja Ladislava otela Vašku zagrebačkom biskupu, pa ju je njen sin morao više puta opominjati da je vrati pravom vlasniku. U to doba, Vaška je teško stradala od posljedica građanskog rata. Drugi veći događaj pada 1340.g., kada su pedijalisti zagrebačkog biskupa digli bunu protiv njega. Ta buna je počela u predijela Ivanca, Dubrave i Čazme, a pridružili su joj se i pedijalisti iz Vaške.