James Brown: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
manja lektura uvoda
Redak 19:
| URL = [http://www.funky-stuff.com/jamesbrown/ Službena stranica]
}}
'''James Joseph Brown''' ([[3. svibnja]] [[1933.]] - [[25. prosinca]] [[2006.]]), bio je [[SAD|američki]] glazbenik i zabavljač prepoznatljiv po svom velikom utjecaju u popularnoj [[glazba|glazbi]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. PamtiMnogi sega poi svomdanas pamte po glasnom vokalu, grozničavom plesu i jedinstvenom ritmičkom stilu.
 
Kao plodanvrstan [[pjevanje|pjevač]], [[kantautor]], vođa sastava i [[glazbeni [[producent]], BrownovBrown je imaoznačajno veliki utjecaj udoprinio razvoju [[gospel]]a i [[Ritam i blues|R&B]]-a, a također i [[soul]]a i [[funk]]a. Ostavio je traga i u mnogim drugim žanrovima, kao što suprimjerice [[rock]]u, [[jazz]]u, [[disco|disko glazbaglazbi]], [[dance]]u i [[Elektronička glazba|elektroničkaelektroničkoj glazbaglazbi]], [[reggae]]u i [[hip hop]]u. NjegovaSvojim glazbaje glazbenim stilom i izričajem također jeutjecao utjecalai na [[afrika|afričku]] popularnu glazbu, ''afrobeat, jùjú i mbalax''<ref>[http://www.nytimes.com/2006/12/26/arts/music/26brown.html?_r=1&pagewanted=2&en=aef74e8250526096&ei=5087&ex=1182920400&excamp=GGGNjamesbrown&oref=slogin "Godfather of Soul" str. 73] - ''The New York Times'', od 31. siječnja 2007.</ref> ite stvorilastvorio predložakuvjete za razvoj go-go glazbe.<ref>[http://crosstownarts.com/wama/hof_1991.html Chuck Brown] - ''Glazbeno područije u Washingtonu'', od 28. siječnja 2007.</ref>.
'''James Joseph Brown''' ([[3. svibnja]] [[1933.]] - [[25. prosinca]] [[2006.]]), bio je [[SAD|američki]] glazbenik i zabavljač prepoznatljiv po svom velikom utjecaju u popularnoj [[glazba|glazbi]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Pamti se po svom glasnom vokalu, grozničavom plesu i jedinstvenom ritmičkom stilu.
 
Brown svoju profesionalnuProfesionalnu glazbenu karijeru počinje [[1950.]], a slavan postaje slavan već krajem [[1950-ih]] i početkom [[1960-ih]], sa svojim uzbudljivim živim izvedbama i nizom velikih hitova. Unatoč raznim osobnim problemima i preprekama, Brown neprekidno objavljuje hitove sve do [[1980-ih]]. Uz hvaljenhvaljeno angažmanglazbeno u glazbidjelovanje, Brownbio je bio i sudionikom mnogih događaja u američkoj politici, najviše u razdoblju 1960-ih i [[1970-ih]] najvišenajčešće aktivizmom u ime svojih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] sunarodnjaka i siromašnih slojeva. U ranim [[1980-ih|'801980-ima]], Brownova glazba pomogla je u oblikovanju ritma rane hip-hop glazbe, najviše time što su brojni sastavi u svojoj glazbi često upotrebljavali njegove ritmove i samplove, što ih je učinilo hip -hop klasicima i jednim od temelja togtoga glazbenog žanra.
Kao plodan [[pjevanje|pjevač]], [[kantautor]], vođa sastava i glazbeni [[producent]], Brownov je imao veliki utjecaj u razvoju [[gospel]]a i [[Ritam i blues|R&B]]-a, a također i [[soul]]a i [[funk]]a. Ostavio je traga i u mnogim drugim žanrovima, kao što su [[rock]], [[jazz]], disko glazba, dance i [[Elektronička glazba|elektronička glazba]], [[reggae]] i [[hip hop]]. Njegova glazba također je utjecala na [[afrika|afričku]] popularnu glazbu, ''afrobeat, jùjú i mbalax''<ref>[http://www.nytimes.com/2006/12/26/arts/music/26brown.html?_r=1&pagewanted=2&en=aef74e8250526096&ei=5087&ex=1182920400&excamp=GGGNjamesbrown&oref=slogin "Godfather of Soul" str. 73] - ''The New York Times'', od 31. siječnja 2007.</ref> i stvorila predložak za razvoj go-go glazbe<ref>[http://crosstownarts.com/wama/hof_1991.html Chuck Brown] - ''Glazbeno područije u Washingtonu'', od 28. siječnja 2007</ref>.
 
Brown svoju profesionalnu glazbenu karijeru počinje [[1950.]], a postaje slavan već krajem [[1950-ih]] i početkom [[1960-ih]], sa svojim uzbudljivim živim izvedbama i nizom velikih hitova. Unatoč raznim osobnim problemima i preprekama, Brown neprekidno objavljuje hitove sve do 1980-ih. Uz hvaljen angažman u glazbi, Brown je bio i sudionikom događaja u američkoj politici, najviše u razdoblju 1960-ih i [[1970-ih]] najviše aktivizmom u ime svojih [[Afroamerikanci|afroameričkih]] sunarodnjaka i siromašnih slojeva. U ranim [[1980-ih|'80-ima]], Brownova glazba pomogla je u oblikovanju ritma rane hip-hop glazbe, najviše time što su brojni sastavi u svojoj glazbi često upotrebljavali njegove ritmove i samplove, što ih je učinilo hip hop klasicima i jednim od temelja tog glazbenog žanra.
 
Brown je za života bio poznat po mnogim (najviše samoproglašenim) naslovima, uključujući: ''Soul Brother Number One'', ''Sex Machine'', ''Mr. Dynamite'', ''The Hardest Working Man in Show Business'', ''Minister of The New New Super Heavy Funk'', ''Mr. Please Please Please'', ''The Boss'', i jedan od najpoznatijih: ''the Godfather of Soul''.
Line 31 ⟶ 30:
 
===Rani život===
James Brown jedino je dijete Susie (rođena Behlings) i Josepha ("Joe") Gardnera Browna u malenom gradiću Barnwell u [[Južna Karolina|Južnoj Karolini]] za vrijeme [[Velika depresija|Velike depresije]]. Iako mu je očevo [[prezime]] zaista bilo "Brown" (Smeđa) u principu se to shvaćalo drugačije i aludiralo na boju kože. Unatoč tome roditelji su ga pri registraciji imena nazvali '''James Joseph Brown, Jr.''' Dok je bio dijete, Browna su zvali "Junior" ili "Mali Junior", a to mu je kasnije kad je postao stariji ostao [[nadimak]]. Brown i njegova [[obitelj]] žive u ekstremno teškim uvijetima.<ref>[http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father Funk's founding father] - ''Rolling Stone Magazin'', od 27.siječnja 2007.</ref>. Kada navršava četiri godine roditelji mu se rastaju jer mu je majka odlučila da će živjeti s drugim čovjekom.<ref>[http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 Mr. Brown: On the road with his bad self] - ''The New Yorker'', od 12. siječnja 2007.</ref>. Poslije odlaska majke iz obitelji, Brown nastavlja živjeti s ocem i njegovom prijateljicom sve do svoje šeste godine starosti. Nakon toga Brown i njegov otac sele se u [[Augusta|Augustu]], [[Georgia]], gdje ga otac šalje da živi kod tetke u [[Prostitucija|javnoj kući]]<ref>[http://www.newyorkbeacon.com/News/Article/Article.asp?NewsID=74983&sID=4 James Brown, the undeniable Godfather of Soul" dead at 73.] - ''The New York Beacon'', od 10. siječnja2007.</ref>. Brownov život sveo se na ulicu i život bez kontrole roditelja ili nekog staratelja. Slijedom tih događaja pohađa [[škola|školu]] do sedmoga razreda kada biva izbačen iz nje.
 
Dok je bio dječak, Brown je zarađivao skupljajući pamuk i ugljen, radeći kao čistač cipela, čišćenjem vanjskih trgovina, prodajom i razmjenom starih markica, pranjem automobila i posuđa i pjevačkim natjecanjem<ref>[http://www.rollingstone.com/news/coverstory/james_brown_funks_founding_father Funk's founding father] - ''Rolling Stone Magazine'' od 27. siječnja 2007.</ref>. Između zarađivanja i ostalih avantura, Brown počinje samouko svirati [[harmonika|harmoniku]], koju je dobio od svoga oca<ref>[http://www.newyorker.com/fact/content/articles/020729fa_fact1 Gourevitch, P. ] - ''The New Yorker'', od 12. siječnja 2007.</ref>, uči svirati gitaru od Tampa Reda (on je posjećivao jednu "damu" kod Brownove tetke) i dodatno se upoznaje s [[klavir]]om i [[bubnjevi]]ma. Brown je dobio inspiraciju da postane zabavljač nakon što je gledao Louisa Jordana, popularnog [[jazz]] i R&B izvođača u vrijeme [[1940-ih|'40-ih]] i "His Tympany Five" kako izvode "Caldoniju"
Line 71 ⟶ 70:
 
[[1985.]] godine objavljuje svoj sljedeći veliki hit "Living in America", koju je [[skladatelj|skladao]] Dan Hartman, a izvodio ju je Brown (Hartman izvodi prateće vokale). Skladba je napravljena za poznati film ''Rocky IV.'' i nalazila se na #4 "Billboardovoj Hot 100" Top listi. Također se našla i na broju pet britanske Top List hit singlova i pojavljuje se sljedeće godine na albumu ''Rocky IV'' s filmskom glazbom.
 
 
Brown 1988. radi na produkciji sa sastavom "Full Force" koji izdaju hip hop album ''I'm Real'', koji sa singlom "Static" zauzima peto mjesto na Top listama. U međuvremenu dodaje verziju bubnjarskog prijelaza u stilu hip hopa na skladbu "Give It Up Or Turnit A Loose" koja je u originalnom izdanju izašla 1969. i uključena je na kompilacijski album iz [[1986.]] ''[[In the Jungle Groove]]'', na kojem se nalaze skladbe iz kasnih '70-ih i ranih '80-ih, a koje su popularizirale hip hop<ref>[http://www.rhino.com/Features/liners/72851lin.html Kurtis Blow presents: The History of Rap, Vol. 1.] - ''Rhino Records'', od 9. siječnja 2007.</ref>.