Razlika između inačica stranice »Konstantin XI. Paleolog«

sadržaj, literatura, infookvir i vanjske poveznice
m (Removing Link FA template (handled by wikidata))
(sadržaj, literatura, infookvir i vanjske poveznice)
{{Monarh
[[Datoteka:ConstantinoXI.jpg|thumb|right|Konstantin XI. Paleolog]]
| ime = Konstantin XI. Paleolog
{{zaglavlje}}
| slika = [[Datoteka:ConstantinoXI.jpg|220px]]
'''Konstantin XI.''', (* [[Carigrad]], 9. veljače 1404.; † [[Carigrad]], 29. svibnja 1453.) poznatiji pod nadimkom "Dragaš", bio je posljednji nikad okrunjeni [[bizant]]ski car. Svoju vlast obilježio je mirno do pred smrt koju mu zadaje vojska [[Mehmed II.|Mehmeda II.]] koji tim činom i činom osvajanja prijestolnice [[pravoslavlje|pravoslavlja]] daje sebi nadimak "Osvajač". Konstantin je rođen u Carigradu kao osmo od desetero djece [[Manuel II. Paleolog|Manuela II. Paleologa]] i [[Jelena Dragaš|srpske princeze Jelene Dragaš]].
| opis = Konstantin XI. Paleolog
| titula = [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]]
| vladavina = [[6. siječnja]] [[1449.]] - [[29. svibnja]] [[1453.]]
| krunidba = [[6. siječnja]] [[1449.]]
| prethodnik = [[Ivan VIII. Paleolog]]
| nasljednik = ''dužnost ukinuta'' (pretendent [[Toma Paleolog]])
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe =
| supruga =
| supruge = Theodora Tocco<br>Caterina Gattilusio
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Dinastija Paleolog|Paleolog]]
| vladarska himna =
| otac = [[Manuel II. Paleolog]]
| majka = [[Jelena Dragaš]]
| datum rođenja = [[9. veljače]] [[1404.]]
| mjesto rođenja = [[Istanbul|Carigrad]]
| datum smrti = [[29. svibnja]] [[1453.]]
| mjesto smrti = [[Istanbul|Carigrad]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[pravoslavlje|pravoslavac]]
}}
'''Konstantin XI.''' ([[grčki jezik|grč.]] Κωνσταντῖνος Παλαıολόγος, ''Kōnstantĩnos Palaiológos'', poznatiji pod nadimkom "Dragaš") ([[Carigrad]], [[9. veljače]] [[1404.]] - Carigrad, [[29. svibnja]] [[1453.]]), bio je posljednji, nikad okrunjeni, [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] (1448.-1453.). Bio je osobno hrabar i energičan vladar koji je junački poginuo u [[Pad Carigrada|bitci za Carigrad]] kojeg je opsjela velika vojska turskog [[sultan]]a [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajača]].
 
== Životopis ==
{{izdvoji}}
Prije opsjedanja [[Carigrad|Carigrada]], turski sultan [[Mehmed II.]] ponudio je Konstantinu Dragašu da bude emir [[Mistra|Mistre]], što je ovaj kategorički odbio. Konstantin koji se nije htio predavati bez borbe, nego je okupio solidnu vojsku za obranu grada, premda nije dobio veliku pomoć sa Zapada (nešto Ugara, Venecijanaca, Maltežana i nekolicina dobrovoljaca iz Đenove) jer i sam Zapad bio opterećen ratovima i problemima. [[Carigrad]] je za obranu na koncu imao oko 5.000 konjanika i 15.000 vojnika uz zastarjele bojne sprave, dok je protivnik imao 5 velikih topova te druge mnogobrojne bojne sprave koji su u dobroj mjeri presudili u korist Turaka. Mehmed II. imao je na raspolaganju oko 100.000 ratobornih Turaka. Krimski Tatari-ostatak "Zlatne Horde"(tada posjedovali vojsku od 100.000-150.000 ratnika) dali su mu do znanja da će stati na njegovu stranu ukoliko [[Rusi]] ili [[Ugri]] pošalju svoju vojsku u obranu Carigrada. Pred odlučnu bitku koja će trajati puna 54 dana, odigrala se je pomorska bitka uz prijestolnicu koju su na početku dobili Grci da bi na kraju Turci uništili bizantsku pomorsku vojsku i sve njihove brodove. Grčki gubici bili su 35 velikih ratnih brodova te 100 manjih sa 5.000 vojnika, turski gubici bili su 18 velikih brodova te 55 manjih uz 3.500 mrtvih vojnika. Kopnena bitka bila je samo donekle neizvjesna jer nakon saznanja da pomoć sa zapada neće stići, poraz je bio očit. Turci prodiru u slabo branjeni dio grada koji je bio i slabo utvrđen pa je rupa koju je prouzročio top bila sudbonosna za pad Carigrada te tada biva odlučno skršen otpor branitelja koji su već bili na izmaku snaga. Sam car gine u odlučnoj bitci za Carigrad gdje Konstantin pogiba sa 120 konjanika te 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja pred glavnim vratima grada. Njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Prije smrti skinuo je carske atribute (purpurni plašt i dr.) i borio se do posljednjeg trena poput ostalih vojnika. Ukupni gubici branitelja smatraju se oko 4.500 konjanika, 14.000 vojnika te 45.000 civila. Gubici osvajača bili su također veliki oko 15.000 konjanika, 20.000 pješaka, 3.000 streličara te 250 upravljača bojnih sprava. Ostat će zabilježen podatak i o strašnom masakru koje su izvele turske paravojne formacije (plaćenici, pljačkaške bande, dobrovoljci) koji su ubijali, sakatili, silovali, odvodili u roblje, pljačkali i uništavali sve što im se nalazilo na putu. Taj masakr trajao je puna tri dana, a prekinut je sa ulaskom Mehmeda II. u Carigrad.
U grčkom narodu i danas postoji legenda da car Konstantin počiva ispod Zlatnih vrata grada i da će od tamo ustati i predvoditi kršćansku vojsku u oslobođenje [[Carigrad|Carigrada]]. Zbog vjerovanja u tu legendu Turci su zazidali Zlatna vrata.
 
=== Dolazak na carsko prijestolje i vladavina ===
{{Mrva-biog-vlad}}
 
Rodio se u carskoj obitelji [[Dinastija Paleolog|Paleologa]] kao osmo od desetero djece cara [[Manuel II. Paleolog|Manuela II.]] i carice [[Jelena Dragaš|Jelene Dragaš]]. Vladao je od [[1428.]] godine kao [[despot]] na [[Peloponez]]u, nakon čega je naslijedio svoga brata [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII.]] (1425.-1448.) na carskom prijestolju. Zatekao je državu u općem rasulu i pred fatalnim kolapsom.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/32218/ Konstantin XI. (XII.) Paleolog - Proleksis enciklopedija]</ref> Nakon teškog kršćanskog poraza kod [[Varna|Varne]] [[1444.]] godine, [[Murat II.]] (1421.-1444.) stekao je odlučujuću prednost pred slabim bizantskim snagama. I nakon tog katastrofalnog poraza, Konstantin XI. nastavio je s borbama u [[Grčka|Grčkoj]] gdje je proširio svoju vlast na [[Fokida|Fokidu]] i ostalu Grčku sve do [[Pindsko gorje|Pinda]]. Njegove napore prekinuo je sultan Murat II. koji je [[1446.]] godine provalio s velikom vojskom u Grčku i pokorio njene središnje dijelove. [[Turci]] su opustošili Moreju i odveli sa sobom 60.000 zarobljenika, a mir je zajamćen kada se, u to vrijeme despot, Konstantin obavezao na plaćanje danka.<ref>Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 337.-338.</ref>
 
Poslije neuspjeha u Grčkoj, Konstantin je preuzeo carsku krunu [[1448.]] godine, nakon što je njegov brat Ivan VIII. umro bez potomaka. Vlast nad Morejom prepustio je braći, [[Toma Paleolog|Tomi]] i [[Demetrije Paleolog|Demetriju]]. Crni dani za jnegovu vladavinu nastupili su poslije smrti sultana Murata [[1451.]] godine, kojeg je nasljedio [[Mehmed II.|Mehmed II. Osvajač]], koji će svoj nadimak dobiti upravo činom osvajanja bizantske prijestolnice. Kada je sultan izgradio snažnu utvrdu Rumeli Hisar na Bosporu, u neposrednoj blizini carskog grada nije više bilo dvojbe oko osmanskih namjera. Konstantin XI. se stao energično pripremati na obranu grada, a istovremeno je polagao nade u pomoć za Zapada koja nije dolazila. Suočen s nastupajućom katastrofom, pokušao je obnoviti propalu crkvenu uniju te je papinski legat, kardinal Izidor [[12. prosinca]] [[1452.]] godine proglasio uniju u crkvi [[Aja Sofija|Aja Sofije]] i odslužio [[misa|misu]] po rimskom obredu. Većina svećenstva i naroda bila je protiv unije s [[Rim]]om te je radije željelo prihvatiti [[Turci|tursku]] vlast.
 
Carstvo je bilo iznureno iznutra i svedeno gotovo na grad-državu, a vanjsko-političke okolnosti nisu mu išle na ruku. Na Sredozemlju je kralj Alfons V. Aragonski nastojao osvojiti Carigrad i obnoviti propalo [[Latinsko Carstvo]], a na istoku je snažna osmanska sila jedva čekala osovjiti bizantsku prijestolnicu i srušiti ostatke Carstva.
 
=== Pad Carigrada i smrt Konstantina XI. ===
{{Glavni|Pad Carigrada}}
Prije opsjedanja [[Carigrad|Carigrada]], turski sultan [[Mehmed II.]] ponudio je Konstantinu Dragašu da bude emir [[Mistra|Mistre]], što je ovaj kategorički odbio. Konstantin koji se nije htio predavati bez borbe, nego je okupio vojsku za obranu grada, premda nije dobio veliku pomoć sa Zapada (nešto [[Mađari|Ugara]], [[Mlečani|Mlečana]], [[Maltežani|Maltežana]] i dobrovoljaca iz [[Genova|Genove]]) jer i sam Zapad bio opterećen ratovima i problemima. [[Carigrad]] je za obranu na koncu imao oko 5.000 grčkih i 2.000 stranih branitelja, uz zastarjele bojne sprave, dok je protivnik imao 5 velikih topova te druge mnogobrojne bojne sprave koji su u dobroj mjeri presudili u korist Turaka. Mehmed II. imao je na raspolaganju oko 100.000 ratobornih Turaka. [[Krimski Tatari]], ostatak [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] obečali su sultanu vojnu pomoć ukoliko [[Rusi]] ili Mađari pošalju svoju vojsku u obranu Carigrada.
 
U prvim danima [[travanj|travnja]] 1453. godine sultan Mehmed II. je izvrešio opsadu Carigrada. Netom pred početak opsade, Bizanticima je stigao odred Genovežana pod vodstvom kapetana [[Giovanni Giustiniani|Giovannija Giustinianija]]. Pred odlučnu bitku koja će trajati puna 54 dana, odigrala se je pomorska bitka uz prijestolnicu koju su na početku dobili [[Grci]] da bi na kraju Turci uništili bizantsku pomorsku vojsku i sve njihove brodove. Grčki gubici bili su 35 velikih ratnih brodova te 100 manjih sa 5.000 vojnika, turski gubici bili su 18 velikih brodova te 55 manjih uz 3.500 mrtvih vojnika.
 
Kopnena bitka bila je samo donekle neizvjesna jer nakon saznanja da pomoć sa zapada neće stići, poraz je bio očit. Turci prodiru u slabo branjeni dio grada koji je bio i slabo utvrđen pa je rupa koju je prouzročio top bila sudbonosna za [[pad Carigrada]] te tada biva odlučno skršen otpor branitelja koji su već bili na izmaku snaga. Sam car Konstantin XI. poginuo je u odlučnoj bitci za Carigrad sa 120 konjanika te 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja pred glavnim vratima grada. Njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Prije smrti skinuo je carske atribute (purpurni plašt i dr.) i borio se do posljednjeg trena poput ostalih vojnika. U grčkom narodu i danas postoji [[legenda]] da car Konstantin počiva ispod Zlatnih vrata grada i da će od tamo ustati i predvoditi [[kršćanstvo|kršćansku]] vojsku u oslobođenje [[Carigrad|Carigrada]]. Zbog vjerovanja u tu legendu Turci su zazidali Zlatna vrata.
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
 
* ''Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.'' ISBN 953-212-297-4
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Ioannes VIII Palaiologos}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32885 Konstantin XI. Paleolog - Hrvatska enciklopedija]
* [http://proleksis.lzmk.hr/32218/ Konstantin XI. (XII.) Paleolog - Proleksis enciklopedija]
 
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Ivan VIII. Paleolog|Ivan VIII. Paleolog (1425.-1448.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski carevi]]
|nasljednik= ''nitko''<br>[[Toma Paleolog]] (''pretendent'')}}
 
{{Mrvamrva-biog-vlad}}
 
[[Kategorija:Bizantski carevi]]