Stjepan Dabiša: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ceha (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
| opis =
| titula = [[Hrvatski vladari|Kralj Bosne]]
| vladavina = [[10. ožujka]] ožujak [[1391.]]- [[8. rujna]] rujan [[1395.]]
| krunidba = ožujak [[1391.]]
| prethodnik = [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I.]]
| nasljednik = [[Jelena Gruba]]
| regent = nitko
| titula1 = [[kralj|Bosanski kralj]]
| vladavina1 = [[1391.]] – [[1395.]]
Redak 39:
| otac = [[Vladislav Kotromanić]]
| majka = nepoznato
| datum rođenja = oko [[1339.]].
| mjesto rođenja = najvjerovatnije [[Bobovac]]
| datum smrti = [[8. rujna]] rujan [[1395.]]
| mjesto smrti = [[Kraljeva Sutjeska]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = [[Bobovac|Bobovačka kapela]]
| potpis =
| zanimanje =
Redak 50:
}}
 
'''Stjepan Dabiša''' ( [[1339.]] - [[Kraljeva Sutjeska]], [[8. rujna]] rujan [[1395.]]. ), bio je bio [[kralj]] i [[ban]] koji je vladao [[Bosna|Bosnom]] u razdoblju od [[1391.]]. do [[1395.]]. godine. Također bio je i tiularnititularni ''kralj Hrvatske i Dalmacije''.
 
== PorijekloPodrijetlo ==
 
Dabišino proijeklopodrijetlo nije sasvim razjašnjeno. Bio je izvanbračno dijete, unuk bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana I.]], ali izvori se razilaze po pitanju kojegkojega od dva mlađa Stjepanova sina je Dabiša bio sin.
 
Jedna grupaskupina izvora navodi da je otac Stjepana Dabiše bio [[Ninoslav Kotromanić]] (ponegdje nazvan Miroslavom), mlađi brat Vladislava Kotromanića.<ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref>
 
Druga grupaskupina izvora tvrdi da je da je bio mlađi izvanbračni sin [[Vladislav Kotromanić|Vladislava Kotromanića]] i polubrat Tvrtka I., ako ne i zakoniti sin Vladislava i [[Jelena Šubić|Jelene Šubić]]. Kako je Tvrtko I. rođen [[1338.]]. ili najkasnije [[1339.]]. godine, a Dabiša je po toj teoriji njegov mlađi (polu)brat, slijedi da je Dabiša rođen nakon [[1339.]]. godine.<ref name="Mandić"> Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.</ref>
 
PremaPo [[Mavro Orbini|Mavro Orbiniju]] Dabiša je bio sin Ninoslava. Ali treba uzeti u obzir da je [[Ninoslav Kotromanić]] umro prije 1315. godine pa je stoga mala vjerojatnost da je Dabiša bio njegov sin.
 
PremaPo [[Mavro Orbini|Mavru Orbiniju]], Dabiša je podržavao [[Stjepan Vuk Kotromanić|Stjepana Vuka Kotromanića]] u njegovoj pobuni protiv Tvrtka I. [[1366.]]. godine.<ref name="Fine">Van Antwerp Fine, John: ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1994., ISBN 0-472-08260-4</ref>
 
== Vladavina ==
[[Datoteka:Povelja kralj Dabisa.JPG|thumb|Povelja kralja Dabiše Dubrovčanima.]]
Na prijestolje je došao poslije smrti Tvrtka I. Za kralja je izabran vjerovatno zato što je bio star i nemoćan, što je plemstvu davalo veću kontrolu nad državom, ali možda i zato što je bio najstariji Kotromanić. O njegovoj starosti svjedoči i činjenica da je spominjan u diplomatskim zapisima još [[1358]]. godine.<ref name="Mandić"/><ref name="Fine"/>
 
Na prijestolje je došao poslijenakon smrti Tvrtka I. Za kralja je izabran vjerovatno zato što je bio star i nemoćan, što je plemstvu davalo veću kontrolu nad državom, ali možda i zato što je bio najstariji Kotromanić. O njegovoj starosti svjedoči i činjenica da je spominjan u diplomatskim zapisima još [[1358.]]. godine.<ref name="Mandić"/><ref name="Fine"/>
U prvim godinama svoje vladavine je uspio da sačuva neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće [[1392]]. godine odbio je jednu tursku provalu u Bosnu. Razdor između Dabiše i njemu lojalnih plemića s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] da ih slomi. Pošto je razorio uporište hrvatskih velikaša [[Dobor]] [[1394]]. godine, a njih zarobio, hrvatsko-ugarskom kralju se potčinio i Dabiša. Odrekao se vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Žigmund, muž [[Marija Anžuvinska |unuke]] [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Tako je uništena ostavština moći iz razdoblja Tvrtka I. i utjecaj u susjedstvu.
 
U prvim godinama svoje vladavine je uspio daje sačuvasačuvati neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće [[1392.]]. godine odbio je jednu tursku provalu u Bosnu. Razdor između Dabiše i njemu lojalnih plemića s jedne strane i vođa hrvatskoghrvatskoga plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj [[Žigmund Luksemburški|Žigmund]] da ih slomi. Pošto je razorio uporište hrvatskih velikaša [[Dobor]], [[1394.]]. godine, a njih zarobio, hrvatsko-ugarskom kralju se potčinio i Dabiša. Odrekao se vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Žigmund, muž [[Marija Anžuvinska |unuke]] [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Tako je uništena ostavština moći iz razdoblja Tvrtka I. i utjecaj u susjedstvu.
Dabiša je umro [[8.|8. rujna]] [[1395]]. godine u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i sahranjen je u [[Bobovac|Bobovcu]]. <ref name="Mandić"/> Budući da je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem nasljednom pravu je Žigmund bio izabran za Dabišinog prijestolonasljednika, plemići su odlučili da bosansko prijestolje neće pripasti Žigmundu. Nastupio je ''[[interregnum]]'' tokom kojeg je vladala Dabišina udovica, [[Jelena Gruba]].
 
Dabiša je umro [[8.|8. rujna]] [[1395.]]. godine u [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevoj Sutjesci]] i sahranjenpokopan je u [[Bobovac|Bobovcu]]. <ref name="Mandić"/> Budući da je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem nasljednom pravu je Žigmund bio izabran za Dabišinog prijestolonasljednika, plemići su odlučili da bosansko prijestolje neće pripasti Žigmundu. Nastupio je ''[[interregnum]]'' tokomtijekom kojeg je vladala Dabišina udovica, [[Jelena Gruba]].
== Porodica ==
 
== PorodicaObitelj ==
Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Stjepana Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka [[Stana Kotromanić|Stana]]. Stanina kćer, čije se ime navodi kao [[Vladava (Vladika)|Vladava]] <ref name="Mandić"/> i Vladika <ref name=Draganović> Draganović, Krunoslav: ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', 1942.</ref>, udala se za [[Juraj Radivojević|Juraja Radivojevića]] još za života svoga djeda Dabiše i bake Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz [[1395]]. kojom kralj poklanja selo [[Velika (Veljaci)|Veljaci]] na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. <ref name="Mandić"/> Dabišina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Dabišinog života i vladavine. <ref name="Mandić"/>
 
Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Stjepana Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka [[Stana Kotromanić|Stana]]. Stanina kćer, čije se ime navodi kao [[Vladava (Vladika)|Vladava]] <ref name="Mandić"/> i Vladika <ref name="Draganović> Draganović, Krunoslav: ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', 1942.<"/ref>, udala se za [[Juraj Radivojević|JurajaJurja Radivojevića]] još za života svoga djeda Dabiše i bake Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz [[1395.]]. godine kojom kralj poklanja selo [[Velika (Veljaci)|Veljaci]] na upravu svojoj kćerikćerki Stani, s tim da poslijenakon njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. <ref name="Mandić"/> Dabišina unuka Vladava (Vladika) imala je imala djecu još za vrijeme Dabišinog života i vladavine. <ref name="Mandić"/>
 
== Izvori ==
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
 
* ''[[Ferdo Šišić|Šišić, Ferdo]], ''Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526.'', prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-197-9
 
 
Line 93 ⟶ 92:
{{mrva-biog-vlad}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Dabiša, Stjepan}}
[[Kategorija:Bosanski vladari]]
[[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]]