Križarski ratovi: razlika između inačica

 

Izraz je ostao sačuvan i u 16. stoljeću, a označavao je katoličko širenje izvan Europe<ref> i osvajanje muslimanskoga teritorija kao što su [[Andaluzija|Al Andalus]], [[Ifriqiya]], i [[Egipat]], te također u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]</ref> uglavnom protiv pogana, [[Hereza|heretika]] i naroda koji su bili predmetom [[izopćenje|izopćenja]] s mješavinom vjerskih, političkih i ekonomskih razloga.<ref>Primjeri su [[Albigenški križarski rat]], [[Aragonski križarski rat]], [[Rekonkvista]], i [[Sjeverni križarski rat]].</ref>

==Uzroci==

Premda je u 11. st. u Europi počelo razdoblje opće demografske, gospodarske i političke obnove, niži su društveni slojevi proživljavali teško gospodarsko stanje i glad, a 1095/96. europske je zemlje zahvatila nepoznata epidemija (vjerojatno kuga), pa je pokušaj bijega iz takve stvarnosti bio sasvim razumljiv. Gospodarsko je stanje bilo dodatno otežano jer su [[Seldžuci]] i [[Fatimidi]] kočili trgovinu maloazijskog i sjevernoafričkog prostora s kršćanskom Europom. Značajnu ulogu u pokretanju ratova imala je i zamisao o zaštiti mnogobrojnih hodočasnika na putu u Svetu zemlju od nasilja i samovolje bliskoistočnih mjesnih moćnika. Od rata protiv islamskog Istoka svi su očekivali koristi: vjernici - mjesto u raju, velikaši - nove velike posjede, seljaci - oslobođenje od osobne ovisnosti.<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34092 križarski ratovi]</ref>