Tekija: Razlika između inačica

Dodana 2 bajta ,  prije 6 godina
bez sažetka
(niste stavili 15. ispred stoljeća)
No edit summary
[[Datoteka:Tekija na vrelu Bune.jpg|200px|thumb|right|Tekija na vrelu Bune kod [[Blagaj (Mostar)|Blagaja]]]]
 
'''Tekija''' je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede [[derviši]] (sufije).
 
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pojavljuju se dolaskom [[islam]]a u 15. [[ 15. stoljeće|15. stoljeću]], mada su neke izgrađene i prije dolaska [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio [[Isa-beg Isaković]] [[1461.]] godine. Riječ tekija je [[perzijski jezik|perzijskog]] porijekla: ''tekke''.
 
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekat. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
 
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu [[Buna|Bune]] u [[Blagaj (Mostar)|Blagaju]] i Hadži Sinanova tekija u [[Sarajevo|Sarajevu]], kao i tekija u Kaćunima.
 
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom [[tarikat|tarikatu]].
 
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifaijskom i halvetijskom [[tarikat|tarikatu]].
 
[[Kategorija:Islamski vjerski objekti]]