Domaljevac-Šamac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Antod98 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Vensla071
uklanjanje izmjene 4693281 suradnika Bonč (razgovor)
Redak 1:
{{dz}}
{{Općina FBiH|
{{Naselje
ime = Domaljevac|
| ime = Domaljevac-Šamac
županija = [[Županija Posavska]]|
| ime_genitiv =
centar = [[Domaljevac]] |
| izvorno_ime =
karta=DomaljevacSamac Municipality Location.png|
 
načelnik = Željko Josić|
| slika_panorama = Domaljevac_trg.jpg
površina = 42 |
| veličina_slike =
stanovništvo = 7.000|
| opis_slike = Domaljevac
gustoća = ?|
 
| slika_zastava = Opcina domaljevac samc zastava 640x348.jpg
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Domaljevac-grb.jpg
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
 
| nadimak =
| geslo =
 
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina Canton.gif|border|25 px]] [[Županija Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
 
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po = Izljevanju Save u Domove (Dom+lijevati=Domaljevac)
 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
 
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Načelnik]]
| ime_vođe = [[Mario Jurkić]]|
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
 
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža = 23.88 km2
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 44.4 km2
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 3.691
| stanovništvo_gustoća =154,56/km2
| stanovništvo_uže = 5.216
| stanovništvo_uže_gustoća = 117.48 /km2
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 76233
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
 
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
 
| web_stranica = [http://www.domaljevac.ba www.domaljevac.ba]
 
| slika_karta = DomaljevacSamac Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Domaljevac u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
 
| slika_lokacijska_karta_država =
 
| bilješke =
 
}}
 
 
Općina '''Domaljevac-Šamac''', nalazi se u [[Županija Posavska|Županiji Posavskoj]], na sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
 
Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], najveći dio općine [[Bosanski Šamac]] ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
 
U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: [[Bazik]] i [[Domaljevac]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|TišinaGrebnice]]. Od ovog područja formirana je općina '''Domaljevac-Šamac'''.
 
== Zemljopis ==
Općina Domaljevac-Šamac nalzi se u plodnoj Posavskoj ravnici na sjevero-istoku BiH. Nalazi se uz granicu s [[Hrvatska|Republikom Hrvatskom]]. Do 2003. godine postojala je skela koja je povezivala [[Babina Greda|Babinu Gredu]] i [[Domaljevac]]. U sastavu općine nalazi se i granični prijelaz, te carinski termnial u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]].
== Naseljena mjesta ==
 
[[Bazik]] i [[Domaljevac]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|TišinaGrebnice]].
 
== Stanovništvo ==
===Općina Domaljevac-Šamac, nacionalni sastav===
 
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Domaljevac'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].'''
|-
|'''Hrvati'''
|6531
|6141
|6004
|-
|'''Srbi'''
|236
|239
|244
|-
|'''Muslimani'''
|8
|0
|1
|-
|'''Jugoslaveni'''
|61
|151
|12
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|65
|107
|17
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''6.901'''
|'''6.638'''
|'''6.278'''
|}
 
== Uprava ==
 
Sjedište općine je u mjestu Domaljevac. Načelnik općine je Mario Jurkić, a predsjednik općinskog vijeća Zvonko Iljazović.
 
== Povijest ==
Prvi spomen potiče iz 1244.godine. Ugarski kralj Bela IV. izdao je povelju (darovnicu) bosanskom biskupu sa sjedištem u Đakovu. Darovana zemlja Terra Tolis obuhvaćala je rijeku, mjesta i područje omeđeno rijekom Savom sa sjevera, Tinjom sa istoka, Sprečom sa juga i ušćem Bosne sa sjeverozapada. Naziv Tolys, dolazi od starih Grka koji su ranije trgovali na tom području, označava blato, glib. Prema nazivu rijeke Tolise naziv je dobio i čitav ovaj kraj, koji je često bio plavljen. Postoji legenda kada je sveti Jakov markijiski propovijedao na ovom području da su žabe kreketale, te da nije mogao propovijedati. On je rekao tišina i od tada zavlada tišina te se mirno mogla slušati riječ Božija. I danas postoji selo i močvara koja nose ime Tišina. Na području općine Domaljevac-Šamac se vodila jedna od posljednji bitki u II. Svjetskom ratu. Nakon što je nestalo streljiva Ustaše i Domobrani iz svih posavski sela su se povukli preko Save iz Domaljevca. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] mjesto je odbranjeno od Srpske agresije i pripalo je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] entitetu [[Federacija BiH|FBiH]]
 
== Gospodarstvo ==
{{stilska dorada}}
Oružanom agresijom na hrvatsko selo [[Ravno]] u Hercegovini, [[2. listopada]] [[1991.]] godine, započeto je rat u Bosni i Hercegovini. S obzirom na velikosrpske apetite, na udaru našla se i [[Bosanska Posavina]], u proljeće 1992. godine. Posavski narod, nedovoljno naoružan i pripremljen za obrambeni rat, nije se u potpunosti mogao suprotstaviti srpskoj okupatorskoj oružanoj sili (jednoj od najjačih u Europi), te su većinu [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Bošnjaci|bošnjačkih]] naselja [[Vojska Republike Srpske|Srbi]] osvojili na nekoliko mjeseci. Nakon osvajanja slijedila je bespoštedna [[pljačka]] pokretnih dobara, a zatim ono što nije stradalo prilikom osvajanja, Srbi su uništavali na drugi način, [[miniranje]]m i paljenjem [[obitelj]]skih kuća i zgrada, što je pouzdano i utvrđeno. Osvajajući Posavinu, Srbi su počinili brojne zločine ubijajući i [[masakr]]irajući civilno pučanstvo, koje nije uspjelo napustiti svoja ognjišta, radeći pritom neviđeni [[genocid]], [[kulturocid]], urbicid i ekocid. Most na rijeci [[Save|Savi]], koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, kod [[Orašje|Orašja]], porušen je [[24. rujna]] [[1991.]] godine.
 
Većina stanovnika je na privremenom radu u Zapadnoj Europi. Ostatak stanovništva koji ovdje obitava većinom se bavi poljoprivredom ili radi u javnom sektoru. Prije rata su postojala dva javna poduzeća:
Ocijenivši i procijenivši postojeću vojno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, mjerodavne općinske strukture su, još krajem 1991. godine, formirale krizne stožere i uveliko počele intenzivne pripreme za obrambeni rat. U proljeće 1992. godine, definirane su i utvrđene prve crte obrane i ustrojene prve vojne obrambene postrojbe. U početku su to bile manje vojne formacije sačinjene od dragovoljaca iz kojih je izrasla [[106. brigada HVO-a|106. brigada Hrvatskog Vijeća Obrane]], sastavljena od četiri bojne (I, II, III i IV bojna). Početne obrambene postrojbe su bile uglavnom naoružane lakim [[pješačko naoružanje|pješačkim naoružanjem]] i ponekim protuoklopnih sredstvom, ali i jakim moralom. S vremenom, 106. brigada je oružano i logistički u svakom pogledu, ojačala do te mjere da je postala pouzdani bastion obrane općine Orašje, spremna i za oslobađanje okupiranih dijelova općine. Srpska [[vojna agresija]] na općinu Orašju započela je [[29. travnja]] [[1992.]] godine, topničkim napadom na hrvatsko selo [[Vidovice]]. Nakon 2 dana neprestanog [[topništvo|topničkog]] napada koji je trebao poslužiti kao zastrašivanje i razbijanje prve obrambene crte, uslijedio je pješački napad [[1. svibnja]] 1992. godine. Toga dana, snage pod zapovjedništvom [[Željko Ražnjatović Arkan|Željka Ražnjatovića Arkana]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], oko 600 pješaka potpomognuti sa nekoliko tenkova, krenuli su u osvajanje Vidovica u čemu, zbog brojčane i tehničke nadmoći, i uspijevaju. Dana 2. svibnja 1992. godine, konsolidirana i oporavljena hrvatska obrana, pojačana dragovoljcima iz ostalih naselja oraške općine, u protinapadu ponovno zauzima Vidovice. Takvo stanje nije dugo trajalo, jer su već 4. svibnja 1992. godine srpske snage potpomognute snagama iz [[Brčko]]g, sa više strana izvršili jaki napad na Vidovice, pa dolazi do borbe i prsa u prsa. Malobrojniji branitelji su ponovno napustili Vidovice i povukli se na pričuvne položaje. U razdoblju od 29. travnja do 4. svibnja 1992. godine, u borbama za Vidovice poginulo je oko 40 branitelja, a na desetine ih je teže ili lakše ranjeno. Na neprijateljskoj strani poginulo je preko 50 vojnika, a ništa manje i ranjeno, također je uništeno i oštećeno nekoliko tenkova. Ulaskom u hrvatska sela Vidovice, [[Kopanice]] i [[Jenjić]], srpski vojnici su na najokrutniji način masakrirali i ubili desetke civila koji nisu mogli ili htjeli napustiti spomenuta sela.
* Dotex, tvornica tekstila
* Staklenici, sadnja povrća i ostalo agrokultura
Od 4. svibnja crta obrane 106. brigade je neprestano ojačavana i utvrđivana čvrstim rovovima i bezbrojnim tranšeama, a protezala se u duljini 27-30 km, tj. od sela [[Oštra Luka]] sa zapadne strane bojišnice, preko [[Bok]]a, [[Matići|Matića]], [[Kostrč]]a, [[Donja Mahala|Donje Mahale]] i [[Orašje|Orašja]], sve do Vidovica na krajnjem istoku općine. Popunjenost brigade ljudstvom je svakim danom rasla i prelazila formaciji 100%, što samo po sebi govori o moralu i odlučnosti branitelja. Jačih neprijateljskih pješačkih napada nije bilo sve do [[19. srpnja]] 1992. godine, nego su se vodile rovovske bitke i diverzantske akcije. U tom periodu srpski agresor je tukao oraško područje oružjem najveće razorne moći: Lunama, Volkovima, topništvom najtežeg kalibra, uz česta zračna bombardiranja, sa najrazornijim avio-bombama, tkz. "krmačama". Pored crte bojišnice, na udaru su bili industrijski objekti, [[škola|škole]], sakralni objekti, gospodarski objekti, a nekritički je gađano i cijelo područje općine. Najveće štete trpjela su sva naselja naslonjena na prvu crtu obrane: Oštra Luka, Bok i Matići, te Orašje, kao centar općine. Svakodnevno su brojne neprijateljske granate zasipale slobodno područje, a najčešće su stradavali civili. Dana 19. srpnja 1992. godine, Srpske snage su po cijeloj crti bojišnice, uz jaku topničku potporu, izveo žestok pješačko-tenkovski napad sa namjerom da zauzmu oraški teritorij. Najveća žestina napada bila je oko sela Oštra Luka, zaselak Galići. Desetine tenkova i nekoliko tisuća neprijateljskih vojnika, naišli su na žestok otpor branitelja, borbe su bile toliko snažne, da ne isti dan crta obrane nekoliko puta probijana i vraćana. U konačnici, borbom prsa u prsa, neprijatelj je doživio teški poraz, kako u ljudstvu, tako i u tehnici. Srpski gubicu su bili stotine poginulih i ranjenih vojnika, te nekoliko uništenih tenkova. I na strani branitelja bilo je na desetine ranjenih i poginulih. Spomenuta četnička ofenziva u narodu se najčešće spominje kao ''Boj na Galićima''. Srpske snage su nastavile sa svakodnevnim granatiranjem oraških naselja. Tisuće granata izazivalo je materijalne štete i civilne žrtve. Takvo stanje je trajalo sve do [[23. listopada]] 1992. godine, kada su postrojbe 106. brigade HVO, u zoni odgovornosti IV bojne totalno razbile i uništile neprijatelja i oslobodile okupirano selo Vidovice, a 25. listopada na isti način oslobođeno je i selo Kopanice. Srpske snage su pretrpjeli teške gubitke.
Treba napomenuti da je crta bojišnice 106. brigade bila naslonjena i na slobodni dio općine [[Bosanski Šamac]] (sela: dio [[Grebnice|Grebnica]], [[Bazik]] i [[Domaljevac]]), gdje je djelovala [[104. brigada HVO-a]]. Ove su brigade jedna drugoj olakšavale obranu, međusobno štiteći leđa i ne dozvoljavajući agresoru da bilo koju stavi u okružene, ali su i priskakale u pomoć kad je napad na bilo koju od njih prijetio da pokida crte obrane.Poslije okupacije većeg dijela Bosanske Posavine i padom općina [[Derventa]], [[Bosanski Brod]], [[Modriča]] i [[Odžak]], došlo je do povlačenja i postrojbi HVO-a sa tih prostora. Tako su se krajem 1992. godine, [[101. brigada HVO Bosanski Brod]], [[102. brigada HVO Odžak]], [[103. brigada HVO - Derventa|103. brigada HVO Derventa]] i [[105. brigada HVO MOdriča]] preselile na slobodno oraško područje. Iako formacijski nedovoljno popunjene ljudstvom i tehnikom, činile su vrlo značajnu pomoć u daljnjoj obrani općine Orašje, a bile su pripravne i za eventualno oslobađanje svojih matičnih prostora. Preustrojem HVO i uspostavom jedinstvenih snaga Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, u Posavini je 1994. godine formirana 4. Gardijska motorizirana brigada HVO "Sinovi Posavine". U njezinom sastavu bili su borci iz svih 6 brigada HVO Bosanske Posavine i činila je glavnu okosnicu u daljnjem vojnom djelovanju, kako obrambenom, tako i napadačkom. Od 6 brigada HVO Bosanska Posavina vojnim preustrojem formirane su 3 domobranske pukovnije.
Godine 1994. na slobodnom prostoru općine Orašje bila je ogromna koncentracija vojnog potencijala, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, što je bilo garant opstojnosti, a čekalo je i "zeleno svjetlo" za oslobađanje okupiranih područja Bosanske Posavine. Stanje na oraškoj bojišnici je i dalje ostalo isto, uz stalno, obostrano, topničko djelovanje, sve do svibnja 1995. godine, kada su poražene srpske snage u Republici Hrvatskoj, nakon akcija [[operacija Bljesak|Bljesak]] i [[operacija Oluja|Oluja]], prebačene na [[Posavski koridor]], u okolicu Orašja. Oporavljene od poraza u Hrvatskoj, pojačane i izuzetno naoružane srpske snagu krenule su u odlučujuću ofenzivu, pod nazivom "Osveta", sa namjerom okupiranja prostora općine Orašje. Ofenziva je počela [[5. svibnja]] i neprekidnih napadima trajala više dana. Neprijatelj je upotrijebio svu moguću tešku tehniku, uključujući i [[bojni otrovi|bojne otrove]]{{fact}}. Tisuće srpskih vojnika i specijalaca bezuspješno je napadalo i pokušavalo probiti crte obrane. HVO je sve napade uspješno odbijao, pa je crta bojišnice do [[Daytonski sporazum|Daytonskog potpisa]], bila uglavnom mirna i bez većih djelovanja.
 
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
 
== Spomenici i znamenitosti ==
 
* Crkva svete Ane u Domaljevcu
 
== Obrazovanje ==
 
* OŠ Braće Radića u Domaljevcu s područnim odjelom u Grebnicama
 
== Kultura ==
 
* Smotra izvornog narodnog stvaralaštva "Domaljevačka tkanica"
* Koncert župni zborova na blagdan Rođenja presvete bogorodice
* Festival "Domlječke sarme"
 
== Sport ==
 
* [[HOK Domaljevac]]
* HNK Mladost
* [[HNK Mladost Domaljevac]]
* [[NK Korpar Grebnice]]
* [[NK 9. lipanj Bazik]]
 
== Vanjske poveznice ==