Isparavanje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 16 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q6452502 na Wikidati
Nadopunio Isparavanje
Redak 1:
[[Datotekadatoteka:Watervapor cup.jpg|mini|desno|250px|Isparena voda u zraku se [[ukapljivanjeUkapljivanje plinova|ukapljuje]] u obliku [[aerosol]]a.]]
 
[[datoteka:LacRose2.jpg|mini|desno|250px|[[Morska sol]] u [[Dakar]]u ([[Senegal]]).]]
'''Isparavanje''' je [[fazni prijelaz]] iz [[kapljevina|kapljevitog]] ili [[krutina|krutog]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]], a razlikuju se tri različita oblika:
#[[Hlapljenje]] je isparavanje kapljevine ispod temperature [[vrelište|vrelišta]] i odvija se na slobodnoj površini.
#[[Vrenje (fizika)|Vrenje]] je isparavanje kapljevine kada temperatura postane jednaka vrelištu i odvija se unutar cijelog obujma.
#[[Sublimacija]] je isparavanje krutina pri [[tlak]]u na kojem ne postoji kapljevito agregatno stanje.
 
'''Isparavanje''' je [[Fazni prijelazi|prijelaz tvari]] iz [[tekućine|tekućeg]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Prema kinetičko-molekularnoj teoriji [[toplina|topline]], tekućina isparuje kada njezine [[Molekula|molekule]] zagrijavanjem poprime dovoljno [[energija|energije]] da nadvladaju [[Kohezija|kohezijske sile]] unutar tekućine i [[tlak]] nad njezinom površinom. Razlikuje se [[Vrenje (fizika)|isparavanje vrenjem]] i [[hlapljenje]]m. Tekućina isparuje vrenjem kada se tlak pare u tekućini izjednači s ukupnim tlakom nad tekućinom. [[Temperatura]] pri kojoj tekućina vrije naziva se [[vrelište]]m. Povećavanjem tlaka nad tekućinom vrelište raste, a smanjenjem tlaka opada. Tekućina isparuje hlapljenjem kada je tlak [[para|pare]] u tekućini veći od [[Parcijalni tlak|parcijalnoga tlaka]] te pare nad tekućinom, a manji od ukupnoga tlaka nad tekućinom; tekućina, dakle, hlapi pri temperaturi nižoj od vrelišta.
 
Jedna je od najstarijih primjena isparavanja dobivanje [[Morska sol|soli iz morske vode]]. U procesnoj se tehnici pod isparavanjem razumije [[tehnologija|tehnološka operacija]] kojom se u isparivaču dio [[Otapalo|otapala]] vrenjem prevodi u plinovito (parovito) stanje kako bi se povećala [[koncentracija]] [[otopine]] (uparavanje), na primjer pri [[Šećerana|proizvodnji šećera]], različitih [[soli]], [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]] i drugog. Otopina se zagrijava u dijelu isparivača koji se naziva ogrjevnom komorom, a para otapala, koja se naziva supara, izlazi iz otopine u parni prostor isparivača. Danas se uglavnom rabe [[cijev]]ni isparivači, u kojima otopina prirodno ili prisilno cirkulira kroz vruće cijevi i isparuje se uz vrenje ili se isparuje u tankom sloju na stijenkama cijevi. Isparivači se najčešće zagrijavaju svježom [[vodena para|vodenom parom]] (jednostruko iskorištavanje topline uz stalan tlak) ili, ako su isparivači međusobno povezani u niz, suparom iz prethodnog isparivača. Tako se toplina višestruko iskorištava, jer se supara iz prvog isparivača upotrebljava za zagrijavanje drugog i tako dalje, ali je to moguće ako je u svakom idućem isparivaču tlak niži od prethodnoga, pa je i [[vrelište]] otopine sve niže, ili ako se termokompresijom stalno povećava temperatura supare. Utrošak topline za zagrijavanje otopine može se smanjiti i ako se [[Sirovine|sirovina]] [[Pregrijanje|predgrijava]] već zagrijanim produktom koji izlazi iz isparivača. Osim za opisano uparavanje, kojemu je cilj dobivanje otopine veće koncentracije, isparavanje se primjenjuje i radi dobivanja čistog otapala (na primjer [[Pitka voda|pitke vode]] pri [[Odsoljavanje vode|odsoljavanju vode]] ili desalinizaciji morske vode) te kao proces kojim se postiže učinak [[hlađenje|hlađenja]] u [[Rashladna sredstva|rashladnim strojevima]]. <ref> '''isparavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27953] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
{{mrva-fiz}}
 
[[Kategorija:Termodinamika]]
==Izvori==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:TermodinamikaAgregatna stanja]]