Razlika između inačica stranice »Vrelište«

Dodano 4.778 bajtova ,  prije 4 godine
Nadopunio Vrelište
(Nadopunio Vrelište)
[[datoteka:Kochendes wasser02.jpg|mini|desno|250px|[[Voda]] vrije ili ključa.]]
'''Vrelište''' [[tekućina|tekućine]] je [[temperatura]] na kojoj se njezin [[tlak]] [[para (fizika)|pare]] izjednači s vanjskim tlakom. Pri tome tekućina [[vrenje (fizika)|vrije]] i [[isparavanje|isparava]], što znači da unutar nje zbog prelaska kapljevine u [[plin]]ovito stanje nastaju mjehurići pare koji izlaze na površinu.
 
'''Vrelište''' je [[temperatura]] na kojoj istodobno u cijelom obujmu ([[volumen]]u) [[tvar]] prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom [[tlak]]u može zagrijati [[tekućina]]. S povećanjem tlaka vrelište se povećava, a sa smanjenjem smanjuje; obično se navodi vrijednost pri [[Standardni tlak i temperatura|normiranom atmosferskom tlaku]] (101 325 [[Pa]]). Vrelište je karakteristično svojstvo tvari. <ref> '''vrelište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Tekućine u plinovito stanje može prelaziti i ispod vrelišta, ali taj se proces odvija samo na vanjskoj površini i zove se [[hlapljenje]].
 
== Isparavanje ==
{{Mrva-fiz}}
 
'''Isparavanje''' je [[Fazni prijelazi|prijelaz tvari]] iz [[tekućine|tekućeg]] u [[plin]]ovito [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Prema kinetičko-molekularnoj teoriji [[toplina|topline]], tekućina isparuje kada njezine [[Molekula|molekule]] zagrijavanjem poprime dovoljno [[energija|energije]] da nadvladaju [[Kohezija|kohezijske sile]] unutar tekućine i [[tlak]] nad njezinom površinom. Razlikuje se [[Vrenje (fizika)|isparavanje vrenjem]] i [[hlapljenje]]m. Tekućina isparuje vrenjem kada se tlak pare u tekućini izjednači s ukupnim tlakom nad tekućinom. [[Temperatura]] pri kojoj tekućina vrije naziva se vrelištem. Povećavanjem tlaka nad tekućinom vrelište raste, a smanjenjem tlaka opada. Tekućina isparuje hlapljenjem kada je tlak [[para|pare]] u tekućini veći od [[Parcijalni tlak|parcijalnoga tlaka]] te pare nad tekućinom, a manji od ukupnoga tlaka nad tekućinom; tekućina, dakle, hlapi pri temperaturi nižoj od vrelišta.
 
Jedna je od najstarijih primjena isparavanja dobivanje [[Morska sol|soli iz morske vode]]. U procesnoj se tehnici pod isparavanjem razumije [[tehnologija|tehnološka operacija]] kojom se u isparivaču dio [[Otapalo|otapala]] vrenjem prevodi u plinovito (parovito) stanje kako bi se povećala [[koncentracija]] [[otopine]] (uparavanje), na primjer pri [[Šećerana|proizvodnji šećera]], različitih [[soli]], [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]] i drugog. Otopina se zagrijava u dijelu isparivača koji se naziva ogrjevnom komorom, a para otapala, koja se naziva supara, izlazi iz otopine u parni prostor isparivača. Danas se uglavnom rabe [[cijev]]ni isparivači, u kojima otopina prirodno ili prisilno cirkulira kroz vruće cijevi i isparuje se uz vrenje ili se isparuje u tankom sloju na stijenkama cijevi. Isparivači se najčešće zagrijavaju svježom [[vodena para|vodenom parom]] (jednostruko iskorištavanje topline uz stalan tlak) ili, ako su isparivači međusobno povezani u niz, suparom iz prethodnog isparivača. Tako se toplina višestruko iskorištava, jer se supara iz prvog isparivača upotrebljava za zagrijavanje drugog i tako dalje, ali je to moguće ako je u svakom idućem isparivaču tlak niži od prethodnoga, pa je i vrelište otopine sve niže, ili ako se termokompresijom stalno povećava temperatura supare. Utrošak topline za zagrijavanje otopine može se smanjiti i ako se [[Sirovine|sirovina]] [[Pregrijanje|predgrijava]] već zagrijanim produktom koji izlazi iz isparivača. Osim za opisano uparavanje, kojemu je cilj dobivanje otopine veće koncentracije, isparavanje se primjenjuje i radi dobivanja čistog otapala (na primjer [[Pitka voda|pitke vode]] pri [[Odsoljavanje vode|odsoljavanju vode]] ili desalinizaciji morske vode) te kao proces kojim se postiže učinak [[hlađenje|hlađenja]] u [[Rashladna sredstva|rashladnim strojevima]]. <ref> '''isparavanje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27953] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Vrenje ===
{{Glavni|Vrenje (fizika)}}
 
'''Vrenje''' ili '''ključanje''', u [[fizika|fizici]], je [[fazni prijelazi|fazni prijelaz]] iz [[tekućine|tekućega]] u [[plin]]ovito [[agregatna stanja|agregatno stanje]] koji se zbiva istodobno u cijelom obujmu ili [[volumen]]u tekućine na temperaturi vrelišta, pri tlaku [[para|pare]] u tekućini koji je jednak vanjskom [[tlak]]u. Prijelazu je svojstvena pojava mjehurića plina u tekućini. <ref> '''vrenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
=== Hlapljenje ===
{{Glavni|Hlapljenje}}
 
'''Hlapljenje''' je prelaženje tvari iz tekućega u plinovito agregatno stanje bez vrenja, na temperaturi nižoj od vrelišta. Iako na temperaturi nižoj od vrelišta prosječna [[kinetička energija]] [[molekula]] tekućine nije dovoljna za napuštanje tekućine, neke, najbrže, molekule imaju dovoljnu kinetičku energiju da se mogu odvojiti od površine tekućine i nastaviti se gibati slobodno. Hlapljenjem se prosječna kinetička energija molekula u tekućini smanjuje i temperatura tekućine opada. Brzina hlapljenja veća je što je viša [[temperatura]] tekućine i niži [[tlak]] izvan tekućine. <ref> '''hlapljenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25805] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Agregatna stanja]]
[[Kategorija:Fizikalna svojstva]]