Razlika između inačica stranice »Staroslavenski jezik«
bez sažetka
|
Staroslavenski je odigrao važnu ulogu u povijesti slavenskih jezika i razvio se u [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenski]], koji se još koristi kao [[liturgijski jezik]] u nekim [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[grkokatolici|grkokatoličkim]] crkvama. U nekim hrvatskim katoličkim biskupijama na otocima i na obali razvio se u hrvatsku redakciju koja je korištena u [[glagoljica|glagoljaškoj]] liturgiji zapadnog, rimskog obreda, sve do [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]], a u nekim svojim oblicima i sve do danas.
Neki spomenici staroslavenskoga jezika dokazane hrvatske redakcije: [[Humačka ploča]] kod Ljubuškog, [[Grškovićev odlomak apostola]], [[Splitski misal]], [[Divoševo evanđelje]], [[Batalovo evanđelje]], [[Hvalov zbornik]], [[Mletački zbornik]].
=== Bosansko-hercegovačka redakcija ===
Bosansko-hercegovačka redakcija je kao što ime kaže redakcija koja se veže za Bosnu. Ona je po svom sadržaju superiorna tzv. ,,hrvatskoj" i tzv. ,,srbijanskoj".Najpoznatiji primjeri su Mirslavljevo evanđelje, Hvalov zbornik i mnoštvo epitafa sa autohtoni bosanskih stećaka.
=== Srpska redakcija ===
{{Glavni|Slavenosrpski jezik}}
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''e''
# ''j{{Unicode|ǫ}}'' daje ''ju'', ali se ''{{Unicode|ę}}'' i ''j{{Unicode|ę}}'' katkad mijenjaju sa ''e''
# palatalno ''r'' i meko ''s'' postaju tvrdima
Spomenici: [[Vukanovo evanđelje]], [[Hilandarska povelja]], [[Karejski tipik]], [[Studenički tipik]], [[Temnićki natpis]], [[Matičin apostol]]
=== Češko-moravska redakcija ===
| |||