Razlika između inačica stranice »Staroslavenski jezik«

m
uklonjena promjena suradnika 109.175.97.115 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre
m (uklonjena promjena suradnika 109.175.97.115 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika El hombre)
 
Staroslavenski je odigrao važnu ulogu u povijesti slavenskih jezika i razvio se u [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenski]], koji se još koristi kao [[liturgijski jezik]] u nekim [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[grkokatolici|grkokatoličkim]] crkvama. U nekim hrvatskim katoličkim biskupijama na otocima i na obali razvio se u hrvatsku redakciju koja je korištena u [[glagoljica|glagoljaškoj]] liturgiji zapadnog, rimskog obreda, sve do [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]], a u nekim svojim oblicima i sve do danas.
 
=== Hrvatska redakcija ===
 
[[Datoteka:Hval.jpg|mini|[[Hvalov zbornik]]]]
 
Hrvatski tip staroslavenskog jezika ima sljedeća obilježja:
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''e'' (''r{{Unicode|ǫ}}ka'' > ''ruka'', ''p{{Unicode|ę}}t'' > ''pet'')
# [[jeri]] ''y'' mijenja se u ''i'' (''byti'' > ''biti'')
# grafem [[šta]] - ''{{Unicode|ĉ}}'' / mijenja se u ''ć'', ''šć'' ili rjeđe u ''št''
# zbog depalatalizacije, poluglasi ([[jor]] i [[jer]]) se vokaliziraju, u jakom položaju daju ''a'' (u [[kajkavsko narječje|kajkavskom]] ''e''), ali se prije toga izjednačuju (to vidimo u primjeru da su i [[jer]] (''{{Unicode|ь}}'') i [[jor]] (''{{Unicode|ъ}}'') dali isti odraz - ''s{{Unicode|ъ}}n{{Unicode|ъ}}'' > ''san{{Unicode|ь}}'', ''san`'', ''d{{Unicode|ь}}n{{Unicode|ь}}'' > ''dan'', ''dan`''). Poslije su se jerovi označivali štapićima i apostrofima te postupno nestali.
 
Neki spomenici staroslavenskoga jezika dokazane hrvatske redakcije: [[Humačka ploča]] kod Ljubuškog, [[Grškovićev odlomak apostola]], [[Splitski misal]], [[Divoševo evanđelje]], [[Batalovo evanđelje]], [[Hvalov zbornik]], [[Mletački zbornik]].
=== Bosansko-hercegovačka redakcija ===
 
Neki se tekstovi mogu označiti kao [[srpski]], neki kao [[hrvatski]], a neki bi možda mogli pripadati bosanskoj, ali znanstveno posebna bosansko-hercegovačka redakcija nije dokazana.
Bosansko-hercegovačka redakcija je kao što ime kaže redakcija koja se veže za Bosnu. Ona je po svom sadržaju superiorna tzv. ,,hrvatskoj" i tzv. ,,srbijanskoj".Najpoznatiji primjeri su Mirslavljevo evanđelje, Hvalov zbornik i mnoštvo epitafa sa autohtoni bosanskih stećaka.
 
=== Srpska redakcija ===
{{Glavni|Slavenosrpski jezik}}
[[Datoteka:Miroslavs Gospel.jpg|mini|[[Miroslavljevo evanđelje]]]]
 
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''e''
# ''j{{Unicode|ǫ}}'' daje ''ju'', ali se ''{{Unicode|ę}}'' i ''j{{Unicode|ę}}'' katkad mijenjaju sa ''e''
# palatalno ''r'' i meko ''s'' postaju tvrdima
 
Spomenici: [[Vukanovo evanđelje]], [[Hilandarska povelja]], [[Karejski tipik]], [[Studenički tipik]], [[Temnićki natpis]], [[Matičin apostol]], [[Miroslavljevo evanđelje]].
 
=== Češko-moravska redakcija ===