Sukcesija država: razlika između inačica

'''Sukcesija država''' u [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] prema definiciji iz [[Bečka konvencija o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora|Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora]] označava zamjenu jedne države drugom u pogledu odgovornosti za međunarodne odnose nekog [[državno područje|područja]].<ref>[http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/1993/038.htm Bečka konvencija o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora]</ref> Radi se o problemu preuzimanja prava i obveza države prednice (prethodnice) na državu sljednicu glede nizniza pitanja vezanih za to područje, a posljedica su osnivanja ili proširenja vlasti, odnosno uspostave suverenosti te države koje je dotad pripadalo drugoj državi.<ref>Andrassy - Bakotić - Vukas, str. 261.</ref> Sukcesija može biti djelomična (kada prethodnica i sljednica zadržavaju svoj identitet) ili potpuna (nastaje država sljednica, nestaje država prethodnica ili se prethodnica raspada i nastaju nove države sljednice).

# '''društvenim ugovorom''' - ljudi dobrovoljno potpisuju društveni ugovor da više ne bi bili u '''"prirodnom stanju"''', stanju "[[homo homini lupus]]" (po '''[[Thomas Hobbes]]u''') ili stanju gdje postoje prirodna prava, ali često pojedinci krše ta prava (pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo - '''[[John Locke]]''') što opet dovodi do rata. U tom stanju čovjek ima pravo braniti svoja prirodna prava, a ugovorom prebacuje to pravo na državu odn.odnosno vlast koja će onda aparatom prisile osigurati pravni poredak. Hobbes se zalaže za apsolutnu monarhiju, dok Locke za ustavnu monarhiju (kao i [[Aristotel]]). Postoji i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauov]] društevni ugovor koji se uglavnom temelji na Lockovom, samo što Rousseau ne priznaje privratnoprivatno vlasništvo.

Da bihbi neka država bila suverena, prema međunarodnom pravu, treba stvarno, faktično imati kontrolu nad svojim teritorijem odn.odnosno unutar granica, te imati aparat prisile s kojim bi održavala postojeći pravni i politički poredak.

<!-- Država biva međunarodno '''priznata''' ako je prihvate druge zemlje u međunarodnu zajednicu (kao što je Hrvatska prva bila priznata od Njemačke 19. prosinac 1991.), te ako država uđe u [[UN]] (kao što je Hrvatska ušla 22. svibnja 1992.). Samim priznanjem države ona dobiva i biva joj priznat njezin '''identitet'''.-->Identitet države identificira se '''državnim područjem''', '''stanovništvom''' i njezinnjezinim '''unutarnjim uređenjem''' (organizacijom). Identitet države se mijenja i gubi, ali samo s pravnog aspekta, isto kao i sukcesija - samo pravne promjene u državi utječu na njih, ali nikakve političke ili faktične. Svaki puta kada se mijenja identitet (ili čak i kod cesije) moramoraju se odrediti ugovorene obveze, status građana i njihova prava. A to je područje sukcesije država.

* '''pripajanje''' - obostrani akt kojim se država dobrovoljno se pripaja drugoj državi. Pripajanjem se gubi identitet zemlje prethodnice.

* '''aneksija''' - jednostani akt kojim neka država na silu pripaja drugu državu, primjer za to je kada je [[Njemačka]] 1938. godine aneksirala [[Austrija|Austriju]] (''[[Anschluss]]''), ili kada je [[Rusija]] 1940. godine aneksirala neovisne baltičke države ([[Litva|Litvu]], [[Latvija|Latviju]] i [[Estonija|Estoniju]]). Postoji tzv. djelomična aneksija, no akt aneksije mora biti međunarodno priznat inače nema pravnog učinka. Tako je [[Italija]] za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pripojila dijelove dalmatinske obale koje je kasnije morala vratiti. Aneksijom se gubi identitet zemlje prethodnice.

* '''ujedinjenje''' - dvije ili više država se ujedine u jednu novu (sljednicu), pri čemu države prethodnice gube identitet, a sljednica dobica novi identitet. Tako se [[Pruska]] 1871. ujedinila sa njemačkim samostalnim kneževinama u [[Njemačko Carstvo]], te je onod konfederacije nastala federacija. 1918. godine tako se i [[Država SHS]] ujedinila sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] (kojoj se prije toga pripojili [[Srijem]], [[Vojvodina]] i Crnom[[Kraljevina GoromCrna Gora|Crna Gora]]).

* ''' ustup''' ili '''cesija''' - ustupanje dijela teritorija države prethodnice državi sljednici kod čega ne dolazi do promjene identiteta nijeniti jedne od država. Do cesije dolazi uglavnom zbog ratnih zbivanja, a ustupanje se vrši činom potpisivanja mira koji je samo dokaz o faktičnom stanju odn.odnosno [[okupacija|okupaciji]]. Tako je ItaljaItalija 1948. godine [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|mirom u Parizu]] morala vratiti Jugoslaviji dijelovidijelove [[Dalmacija|Dalmacije]] ([[Zadar]], [[Rijeka|Rijeku]]), te [[Istra|Istru]] (sjeverna granica utvrđena tek sporazumom[[Osimski uugovor|Osimskim Osimuugovorom]] 1975. godine), te otoke ([[Palagruža|Palagružu]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Cres]]). Tako je i [[Otomansko Carstvo]] 1913. godine vratilo svoje teritorije na Balkanu balkanskim država, nakon [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]].

* '''podjela''' - država prethodnice biva podijeljena od strane sljednica. Tako je [[Poljska]] 1797. bila podijeljena od strane Austrije, Pruske i Rusije. Identitet sljednice ostaje, dok prethodnice nestaje.

* '''secesija''' ili '''odvajanje''' - od jedne države prehodnice odvajaju se države sljednice, tako ostaje identitet prethodnice, a stvara se identitet sljednice. Primjer za to su [[Norveška]] koja se odvojila od [[Švedska|Švedske]], [[Bangladeš]] od Pakistana[[Pakistan]]a ili [[Singapur]] od [[Malezija|Malezijske federacije]]. Secesija se danas temelji na [[pravo na samoodređenje naroda|pravu naroda na samoodređenje]].

* '''raspad''' ili '''disolucija''' - identitet države prethodnice se gubi i nastaju novi identiteti država sljednica. Države sljednice preuzimaju ugovorene obveze i prava države prethodnice. Za to imamo primjer [[Jugoslavija|JugoslavijeSFRJ]] i [[SSSR]]-a 1991. godine, i raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ili Otomanskog Carstva poslije [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (raspaoraspalo se na [[Turska|Tursku]], [[Hadžiz]], (tj. [[Saudijska Arabija)|Saudijsku Arabiju]], [[Jemen,]] i državadržave stavljenje pod upravljanje [[Liga naroda|Lige naroda]] [[Irak]], [[Palestina|Palestinu]], [[Transjordanija|Transjordaniju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Libanon]]).

Razlika između disolucije i secesije je vidljiva samo iz političkog aspekta. Tako su za vrijeme devedesetih [[Srbija]] i [[Crna Gora]], odnosno [[SR Jugoslavija]] tvrdile da je došlo do sececijesecesije, što nije bilo točno, jer su željele da ostanu sljednice [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Naravno bila je riječ o raspadu.