Hrvatska pučka seljačka stranka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 6:
[[Datoteka:Proposed Coat of arms of the Neutral Peasant's Republic of Croatia.svg|thumb|right|150px|Grb Neutralne Seljačke Republike Hrvatske prema prijedlogu Ustava iz 1921.]]
Proces osnivanja formalno je započeo [[10. ožujka]] [[1904.]]<ref>Stjepan Radić, ''Politički spisi'', (priredio [[Zvonimir Kulundžić]]), Znanje, Zagreb, 1971., str. 14.</ref>, devet mjeseci kasnije, [[5. prosinca]] sastavljen je privremeni odbor koji je odlučio da će se stranka zvati "Hrvatska pučka seljačka stranka", te je [[22. prosinca]] [[1904.]]<ref>Stjepan Radić, ''Politički spisi'', (priredio Zvonimir Kulundžić), Znanje, Zagreb, 1971., str. 18.</ref> prihvaćen program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. [[Stjepan Radić]] dugo je vremena pripremao nastanak Hrvatske pučke seljačke stranke. Nakon boravka u [[Drnje|Drnju]] i okolnim selima ([[Torčec|Torčecu]], [[Đelekovec|Đelekovcu]], [[Sigetec|Sigecu]], [[Hlebine|Hlebinama]]) u svibnju 1904. gdje po privatnim kućama organizira seljake,
Stranku su osnovala braća Antun i [[Stjepan Radić]], koji je bio na njezinu čelu od osnutka do smrti. Program stranke temeljio se na nauku braće Radić o moralu, vjeri, miru i poštenju, borbi za slobodu, pravicu i napredak, ali se prilagođivao političkim prilikama. Nakon utemeljenja, stranka je smatrala da je [[hrvatsko državno pravo|ostvarenje hrvatske državnosti]] moguće u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] zamjenom dualističkoga trijalističkim rješenjem, odnosno federalnim ustrojem u kojem bi pored Austrije i Madžarske, Hrvatska s drugim slavenskim zemljama imala ravnopravan položaj u Monarhiji ([[austroslavizam]]). Na izborima 1906. godine nije dobila nijedan mandat, [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910. godine dobiva 3]], a na ponovljenim izborima iste godine 9 mandata. Uoči i tijekom [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|Prvoga svjetskog rata]] stranka je promijenila odnos prema Austriji, izjašnjavala se za hrvatsku državu u južnoslavenskoj zajednici izvan Monarhije. Stvaranjem [[Kraljevstvo SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] ([[1. prosinca]] [[1918.]] godine) HPSS je tražio da, u zajedničkoj državi, [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Hrvatska republika]] bude utemeljena na samoodređenju. Stranka se 1919. godine izjašnjava za republiku i na osnovi prikupljenih (157.669) potpisa za Memorandum zahtijeva na [[[[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji u Parizu]] saziv hrvatske konstituante na osnovi prava o samoodređenju naroda. Na [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine]] stranka je dobila više glasova nego sve hrvatske političke stranke zajedno i osvojila 50 mandata. U to doba stranka je promijenila ime ([[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]), istaknula zahtjev za seljačku mirotvornu republiku i obznanila [[Hrvatsko državno pravo#U jugoslavenskoj monarhiji|Ustav Nezavisne Seljačke Republike Hrvatske]] 1921. godine.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26418 Hrvatska enciklopedija (LZMK): Hrvatska seljačka stranka], pristupljeno 16. siječnja 2016.</ref>
| |||