Terry Pratchett: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Produžena i prepravljena biografija. |
||
Redak 6:
| opis slike = Terry Pratchett na WorldConu 2005. godine
| puno ime = Terence David John Pratchett
| pseudonim =
| rođenje = 28. travnja 1948.
Beaconsfield, Buckinghamshire, Engleska
Redak 25:
| web =
| fusnote =
}}'''Sir Terence David John "Terry" Pratchett''', [[Red britanskog carstva|OBE]] (28. travnja 1948. - 12. ožujka 2015.) bio je engleski autor [[Fantastika|fantastičnih]] romana, uglavnom humorističnog tipa. Najpoznatiji je po serijalu 41 romana [[Disksvijet|Disksvijeta]] ('''engl.''' ''Discworld''). Pratchettov prvi roman, ''Ljudi u tepihu'', objavljen je 1971.; prvi ''Disksvijet'' roman objavio je 1983. i nakon toga u prosjeku je pisao dvije knjige godišnje. Njegov posljednji roman, ''Pastirova kruna'', objavljen je posthumno u kolovozu 2015.
Pratchettove knjige prodane su u 85 milijuna primjeraka diljem svijeta i na 37 jezika. Tijekom 1990-ih bio je najprodavaniji britanski pisac. Godine 1998. proglašen je članom Reda britanskog carstva (OBE), a 2009. proglašen je vitezom za svoj pridonos književnosti. Knjiga ''Čudesni Maurice i njegovi učeni glodavci'' osvojila je Carnegie medalju 2001. godine (prva ''Disksvijet'' knjiga namijenjena djeci). Pratchett je 2010. osvojio World Fantasy nagradu za životno djelo.
U studenom 2007. godine, Pratchettu je dijagnosticiran rani stadij [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]]. Idućih godina donirao je poveći iznos fondu za istraživanje Alzheimera i sudjelovao u [[BBC]] dokumentarcu o svojim iskustvima sa bolešću. Preminuo je 12. ožujka 2015. u 66. godini života.
Terry Pratchett rodio se 1948. u Beaconsfieldu. Svoje školovanje pripisuje osnovnoj školi u Wycombeu i beaconsfieldskoj javnoj knjižnici.▼
== Ranija karijera ==
▲Terry Pratchett rodio se 1948. u Beaconsfieldu. Svoje školovanje
Radeći kao novinar, Pratchett je obavio razgovor sa Peterom Bander von Durenom, stručnjakom za britansku [[heraldika|heraldiku]], u to vrijeme suvlasnikom male izdavačke tvrtke. Tijekom susreta, Pratchett je spomenuo kako ima dovršen jedan rukopis, ''The Carpet People'' (''[[Ljudi iz saga]]''). Bander van Duren i njegov poslovni partner, Colin Smythe, objavili su knjigu 1971.
1980. zaposlio se kao govornik za [[Odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] Centralne komisije
Pratchett je dao otkaz Centralnoj komisiji 1987. i potpuno se posvetio pisanju knjiga; od tada mu je često uspijevalo izdati i po dvije knjige godišnje. Prema godišnjaku prodavača knjiga iz 2005., Pratchettove su tvrdoukoričene knjige u 2003. iznosile 3.4% prema količini i 3.8% prema vrijednosti na tržištu fikcije, stavljajući ga na drugo mjesto iza [[J. K. Rowling]] (6% količinski i 5.6% vrijednosno), dok su mekoukoričena izdanja bila na petome mjestu sa 1.2% po količini i 1.3% po vrijednosti (iza [[James Patterson|Jamesa Pattersona]] (1.9% i 1.7%), [[Alexander McCall Smith|Alexandera McCalla Smitha]], [[John Grisham|Johna Grishama]] te [[J. R. R. Tolkien|J. R. R. Tolkiena]]). Prosječna prodaja njegovih knjiga u UK iznosi preko 2,5 milijuna primjeraka godišnje.▼
== Kasniji život ==
Pratchett se oženio za Lyn Purves 1968., a njihova kćer [[Rhianna Pratchett]] se rodila 1976. Kao svoje rekreacije naveo je "pisanje, šetanje, računala, život". Smatrao se [[Humanizam|humanistom]] i [[Sekularizam|svjetovnjakom]]. Bio je prepoznatljiv po svom stilu odijevanja, odnosno po velikom crnom šeširu koji je nosio na gotovo svim slikama na koricama svojih knjiga. Amaterski se bavio astronomijom, a njemu u čast nazvan je asteroid "127005 Pratchett".
18. veljače 2009. prihvatio je titulu viteza i komentirao: "Ne možete od pisca fantastike očekivati da ne želi viteštvo. Malo nedostaje da si nabavim još i konja i mač!" Kasnije iste godine ostvario je dio te želje i izradio mač uz pomoć prijatelja.
=== Alzheimerova bolest ===
▲Pratchett je dao otkaz Centralnoj komisiji 1987. i potpuno se posvetio pisanju knjiga; od tada mu je često uspijevalo izdati i po dvije knjige godišnje. Prema godišnjaku prodavača knjiga iz 2005., Pratchettove su tvrdoukoričene knjige u 2003. iznosile 3.4% prema količini i 3.8% prema vrijednosti na tržištu fikcije, stavljajući ga na drugo mjesto iza [[J. K. Rowling]] (6% količinski i 5.6% vrijednosno), dok su mekoukoričena izdanja bila na petome mjestu sa 1.2% po količini i 1.3% po vrijednosti (iza [[James Patterson|Jamesa Pattersona]] (1.9% i 1.7%), [[Alexander McCall Smith|Alexandera McCalla Smitha]], [[John Grisham|Johna Grishama]] te [[J. R. R. Tolkien|J. R. R. Tolkiena]]).
Pratchettu je 2007. krivo dijagnosticiran blagi moždani udar. Nekoliko mjeseci kasnije, nova dijagnoza je otkrila da se radilo o ranom Alzheimeru, i to rijetkom obliku bolesti - stražnoj kortikalnoj atrofiji, pri kojoj se stražnji dijelovi mozga skupljaju i smanjuju.
Pratchett je u intervjuu svoju bolest opisao kao "vražju gnjavažu", a svoje fanove pozvao je na optimizam i uvjeravao da pred sobom sigurno ima još nekoliko knjiga. Budući da je bolest utjecala na motoričke sposobnosti, bio je prisiljen diktirati knjige svom pomoćniku Robu Wilkinsu, kao i posebnom [[Programska podrška|softveru]] za [[prepoznavanje glasa]].
U ožujku 2008. najavio je donaciju pola milijuna funti fondu za istraživanje Alzheimera. Također je bio šokiran otkriti kako financiranje istraživanja Alzheimera čini tek 3% iznosa za istraživanje lijekova za rak. U travnju 2008. sudjelovao je u dvodjelnom BBC dokumentarnom filmu, "Terry Pratchett: živjeti sa Alzheimerom". Film je osvojio nagradu [[BAFTA]] u kategoriji za 'činjenični serijal'. U studenom 2008., Pratchett se susreo sa tadašnjim premijerom [[Gordon Brown|Gordonom Brownom]] i zatražio veće financiranje u istraživanju demencije.
U članku objavljenom sredino 2009. godine, Pratchett je izjavio kako bi htio umrijeti potpomognutom smrću prije nego bolest dođe do kritične točke: "Trebalo bi biti moguće, osobi koju je zatekla ozbiljna i u konačnici smrtonosna bolest, da izabere umrijeti na miru uz medicinsku pomoć, umjesto da pati."
2012. godine je izjavio: "Moram vam reći, očekivao sam da će do sada biti i gore, a i moj specijalist bi se složio." U istom intervjuu pojasnio je kako je kognitivni dio njegova mozga 'netaknut', a da su simptomi fizički.
Pratchett je preminuo u svom domu 12. ožujka 2015. od posljedica Alzheimera. Usprkos ranijim izjavama o potpomognutom samoubojstvu, smrt je bila prirodna.
== Bibliografija ==
=== Disksvijet ===
Sadržavajući preko četrdeset knjiga, Disksvijet (''Discworld''
==== Povezana djela ====
Zajedno s Ianom Stewartom i Jackom Cohenom, Pratchett je napisao ''Znanost Disksvijeta'' (1999.), ''Znanost Disksvijeta II: Kugla'' (2002.) te ''Znanost Disksvijeta III: Darwinov sat'' (2005.). Spomenute knjige imaju poglavlja koja se izmjenjuju iz fikcije (smještene na Disksvijetu) u (relativno) ozbiljnu znanstvenu raspravu.
Pratchett je surađivao sa folkloristicom Dr. Jacqueline Simpson u pisanju knjige ''Folklor Disksvijeta'' (2008.), koja je usporedila osobe, mjesta i događaje opisane u Disksvijet knjigama i njihove izvore u mitovima, legendama i bajkama stvarnog svijeta.
=== Bromelijada ===
Line 67 ⟶ 81:
=== Ostala djela ===
*1971. ''[[Ljudi iz
*1976. ''[[Tamna strana sunca (1997)|Tamna strana sunca]]''
*1981. ''[[Sloj]]''
Line 94 ⟶ 108:
*''Čudovišna postrojba'' (2004)
*''Jingo''
*''
=== Televizija ===
Line 102 ⟶ 116:
*U siječnju 2006. [[BBC]] je prikazao trodjelnu adaptaciju ''Johnny i bomba''; glumili su George MacKay, Zoë Wanamaker i Keith Barron.
*Dvodjelna filmska verzija ''Hogfathera'' (''Disksvijet'' verzija Djeda Mraza) snimljena je za Sky One
*Dvodjelna adaptacija ''Boje magije'' snimljena je 2008., te ''Ludi poštar'' 2010. (također za Sky One).
*''Bromelijada'' je adaptirana kao stop-animiran serijal za Thames Television.
Line 124 ⟶ 139:
*''Discworld Noir'', prva je "3D" avantura (sa prerenderiranim pozadinama i likovima, dok je jedino glavni lik većinu vremena renderiran u stvarnom vremenu) bazirana na Disksvijet serijalu, te je također primjer [[parodija|parodije]] na [[film noir]]. (Perfect Entertainment, GT Interactive) objavljena za IBM PC, PC, te PlayStation, 1999., no jedino u Europi.
== Osobine ==
| |||