Srpska radikalna stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Beograd Zemun SRS-building.JPG|mini|desno|200px|Zgrada SRS-a u Beogradu]]
'''Srpska radikalna stranka''' (SRS) je [[neofašizam|neofašistička]] ,<ref Name="Britannica">{{cite web | url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/202210/fascism/219400/SerbiaNeofascism#toc219400 | title = Fascism (politics) - Serbia | author = Robert Soucy | publisher = Encyclopaedia Britannica | accessdate = 23. srpnja 2011.}}</ref>, [[ekstremni nacionalizam|ekstremno nacionalistička]] i socijalno [[konzervativizam|konzervativna]] [[politička stranka]] u [[Srbija|Srbiji]].
 
== Program ==
[[Datoteka:Velikasrbijaapril2006.png|mini|desno|250px|[[Velika Srbija (časopis)|Velika Srbija]] naziv je služnenog glasila stranke]]
SRS se kao nacionalistička stranka zalaže za stvaranje srpske države koja bi sadržavala teritorije šire od današnje Srbije, odnosno '''[[velika Srbija|'''velikosrpski''' projekt]] '''projekt''' koji bi uključivao teritorije današnje Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske istočno od tzv. [[ŠešeljevaCrta linijaKarlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Šešeljevecrte linijeKarlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica]]. Međutim, za razliku od 1990-ih - kada je vodstvo SRS ujedno predstavljalo vodstvo [[Četnici|četničkog]] oružanog pokreta - SRS danas inzistira na tome da se ti ciljevi mogu postići isključivo političkim, odnosno mirnim putem: očito je, pritom, da bi susjedne države koje bi svoje teritorije morale "darovati" Velikoj Srbiji, na takav projekt mogle pristati teku ukoliko bi bile u potpunosti destabilizirane. Usprkos tog današnjeg "mirnog" pristupa, u dijelu srpske javnosti i u javnosti susjednih država SRS se smatra ekstremističkom strankom čiji bi eventualni dolazak na vlast povećao mogućnost novih oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Zbog toga je SRS, iako najveća politička stranka u Srbiji, u opoziciji, odnosno sve druge vodeće političke stranke nastoje ne koalirati s njom na nacionalnoj razini.
 
S druge strane, SRS od odlaska u opoziciju kao glavni element svog programa sve manje ističe zahtjeve za promjenom srpskih granica, a sve više socijalna pitanja, odnosno populističku kritiku vladajućih stranaka tzv. ''demokratskog bloka'' koje optužuje za korupciju i nesposobnost.
[[Datoteka:Velika_srbija.jpg|mini|250px|Granice [[Velika Srbija|Granice Velike Srbije]] o kojoj govore Vojislav Šešelj i drugi srpski radikali. Naslovnica časopisa “Velika Srbija“ br. 2. iz kolovoza 1990. god, tada glasila Srpskog četničkog pokreta, danas (2015. god.) glasila iste te organizacije, koja djeluje pod imenom Srpska radikalna stranka]]
==Povijest==
Stranka je nastala iz inicijativnog odbora za osnivanje Srpskog slobodarskog pokreta, formiranog od grupe srpskih nacionalista i [[antikomunizam|antikomunista]] [[6. siječnja]] [[1990]]. Osnivački kongres pokreta je održan [[23. siječnja]] [[1990]]. Toj organizaciji se [[14. ožujka]] [[1990]]. pridružila grupa disidenata iz stranke [[Srpska narodna obnova]], pa je osnovana nova stranka po imenu [[Srpski pokret obnove]] (SPO) na čelu s [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]].
 
Neslaganje između Draškovića i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] je dovelo do toga da se potonji odvoji iz SPO i osnuje vlastitu stranku '''Srpski četnički pokret'''. '''[[23. veljače]]''' '''[[1991]]'''. godine, u [[Kragujevac|Kragujevcu]], SČP se ujedinio s jednom frakcijom Narodne radikalne stranke koje je predvodio [[Tomislav Nikolić]], te je osnovana nova stranka pod imenom [['''Srpska radikalna stranka]]'''. SRS je usvojila program stvaranja [[Velika Srbija|velikeVelike Srbije]]. Njeni članovi su igrali važnu ulogu prilikom [[Pokolj u Borovu Selu|pokolja u Borovom seluSelu]], događaja koji je imao važnu ulogu u eskalaciji [[Domovinski rat|rata u Hrvatskoj]], a kasnije tijekom [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije ]] su se borili u srpskim paravojnim formacijama u ratu u Hrvatskoj, odnosno [[Rat u BiHBosni i Hercegovini|ratu]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U to vrijeme otvara Srpska radikalna stranka mnoštvo svojih organizacija na područjima Hrvatske i BiH pod kontrolom srpskih snaga, zauzimajući se za program Velike Srbije i za etničko čišćenje stanovništva u svrhu etničke homogenizacije te državne tvorevine.
 
Početkom lipnja 1991. Šešelj je u razgovoru za kninske Srpske novine govori kako je cilj radikala uspostava srpske države na Balkanu, koja će obuhvatiti "celokupno srpstvo, sve srpske zemlje". Također u tom intervjuu izjavljuje uvjete koje on smatra prihvatljivim za dogovor sa Zagrebom: "Uslov je da prihvate da granice Hrvatske budu [[Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica]], i tek onda da se dogovaramo o izmeni stanovništva. Svi Srbi koji žive u Zagrebu, Rijeci, Istri, u Sloveniji, da se presele u Srbiju, a Hrvati koji žive u Srbiji da se presele u Hrvatsku, i da definitivno to pitanje razrešimo."<ref>[//hrcak.srce.hr/77915 citat prema: Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)], Nikica Barić, "Scrinia Slavonica", Vol.10 No.1 Rujan 2010., str. 500</ref>
 
===1992-1993===
Svibnja [[1992]]. godine, SRS se pojavljuje na prvim izborima za Skupštinu[[Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije|Saveznu skupštinu]] [[SRJSavezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] i osvaja drugo mjesto. A prosinca iste godine, na izvanrednim izborima za [[Narodna skupština Republike Srbije|SkupštinuNarodnu skupštinu]] [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|Republike Srbije]], radikali osvajaju 101 zastupničko mjesto. U periodu veljača-rujan [[1993]]. godine, SRS je podržavala manjinsku Vladu Srbije [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] SPS-a. No, rujna te godine dolazi do prekida suradnje između Miloševića i Šešelja. Tako dolazi do novih izvanrednih izbora za srpski parlament, na kojima SRS osvaja nešto više od 30 zastupničkih mjesta i prelazi u oporbu.
 
1993. god. Srpska radikalna stranka ima u "[[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]" na teritoriju BiH čak 70.000 članova.<ref>[http://radiosarajevo.ba/novost/171092/Hronologija-Uspon-i-pad-Srpske-radikalne-stranke "Hronologija: uspon i pad Srpske radikalne stranke"], Radio Sarajevo, 12. studeni 2014.</ref>
 
U vrijeme kada 1995. godine nakon [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] dolaze na područje oko Banja Luke i Prijedora etnički Srbi izbjegli iz zapadne Slavonije, Radikalna stranka tiska i raspačava letak u kojem tim Srbima iz zapadne Slavonije poručuje: "...U srpskim gradovima u Republici Srpskoj, uključujući i Banjaluku živi hiljade Hrvata i Muslimana koji intimno uživaju u vašoj sudbini. Budite dostojanstveni, smeli i hrabri. Isterajte ih iz njihovih stanova na način koji je mnogo humaniji od načina na koji su njihova braća odredila vašu sudbinu. Dozvolite im da napuste stanove i kući živi pređu preko mosta kod Gradiške. I to odmah, bez odlaganja. Kolona Hrvata i Muslimana od Banjaluke prema granicama ustaške Hrvatske biće dokaz da se moralno nismo predali, da svoju sudbinu uzimamo u svoje ruke. Svi patrioti Banja Luke su uz vas. Kukavice i izdajnici neće imati snage da se suprostave takvom rešenju.(...)"<ref>citat prema: Nikica Barić, op. cit., str. 517-518</ref>
 
===1996-1997===
U periodu [[1996]]-[[1997]], Srpska radikalna stranka bilježi uspjehe na izborima koji su u to doba održavani - u studenom [[1996]]. SRS dolazi na vlast u općini [[Zemun]], a u listopadu [[1997]]. godine Vojislav Šešelj ulazi u drugi krug izbora za predsjednika Srbije sa Miloševićevim kandidatom [[Zoran Lilić|Zoranom Lilićem]]. Iako je osvojio više glasova, Šešelj nije uspio postati predsjednik Srbije jer mu nije priznata pobjeda zbog nedovoljnog odziva birača. [[21. prosinca]] iste godine, na ponovno organiziranim izborima, Šešelj u drugom krugu gubi od novog Miloševićevog kandidata, [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]].
 
===1998-1999===
Ožujka [[1998]]. godine, SRS ulazi u koalicijsku vlast sa Miloševićevim SPS-om i [[Jugoslovenska levica|Jugoslovenskom levicom]], formirajući sa njima novu Vladu Srbije. Ta Vlada donijela je vrlo oštar zakon o informiranju, koji je kažnjavao sve novinare koji su pisali protiv Miloševićeva režima.