Wikipedija

Dan Hrvatskog sabora: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
dopuna
uređeno i dopunjeno
Redak 1:
'''Dan neovisnosti''' je [[praznikblagdan]] je u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] koji se obilježava [[8. listopada]] i [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|neradni je dan]]. Toga dana [[1991]]. godine [[Hrvatski sabor]] je jednoglasno donio ''[[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluku o raskidu državnopravnih sveza]]'' Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]''. [[Hrvatski sabor|Sabor]] je pritom utvrdio da [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.▼
[[Datoteka:ZasjedanjeINA.jpg|mini|Zasjedanje [[sabor|Sabora Republike Hrvatske]] u podrumu Inine zgrade, 8. listopada 1991.]]▼
▲'''Dan neovisnosti''' [[praznik]] je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se obilježava [[8. listopada]] i [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|neradni je dan]]. Toga dana [[1991]]. godine [[Hrvatski sabor]] je jednoglasno donio ''[[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]''. [[Hrvatski sabor|Sabor]] je pritom utvrdio da [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.
 
Toga datuma dogodila su se još dva važna događaja vezana uz hrvatsku neovisnost. 8. listopada 1075.<ref>[[Vjekoslav Klaić|Klaić, Vjekoslav]]. ''Povijest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', Tisak i naklada L. Hartmana, Zagreb, 1899., str. 113., 115., {{Citat|Dan 8. listopada 1076. znamenit je u povijesti hrvatskoj.|Klaić, 1899., 113.}}{{Citat|Bijaše polovicom listopada 1076. upravo u vrijeme, kad se je slavilo krunisanje u Hrvatskoj.|Klaić, 1899., 115.}}</ref> u Solinu je okrunjen kralj [[Zvonimir]] (krunom koju mu je poslao papa [[Grgur VII.]]<ref>Budak, str. 211 {{Citat|1075. Poslanik pape Grgura VII. (1073. - 1085.), opat Gebizon, kruni u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu (danas Šuplja Crkva) Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref><ref>[[Ivo Goldstein|Goldstein]], str. 401</ref><ref>[[Neven Budak]] - Tomislav Raukar, ''Hrvatska povijest srednjeg vijeka'', Školska knjiga, Zagreb 2006., str. 138: {{Citat|...pa je papin legat, opat Gebizon, 1075. u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref>, što je bila potvrda priznanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevine Hrvatske]] kao međunarodnog subjekta), a 8. listopada 1871. [[Eugen Kvaternik]] pokrenuo je [[rakovička buna|Rakovičku bunu]], jedan u nizu neuspjelih pokušaja da se ostvari neovisnost Hrvatske.
Line 7 ⟶ 6:
 
== Povijest ==
{{glavni|Dan državnosti (Hrvatska)#Povijest}}
 
Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća [[komunizam|komunistički sustav]] propada diljem istočne Europe i time započinju [[demokracija|demokratske]] promjene. Te promjene zahvatile su i Hrvatsku (u sklopu danas propale SFRJ). Prijelomne godine novije hrvatske prošlosti, [[1990.]], hrvatski su ljudi narodnom voljom izraženom na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju te godine svrgnuli [[Savez komunista Hrvatske|komunističku vlast]] u Hrvatskoj. Dana [[22. prosinca]] iste godine, nova vlast predvođena [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-om]] donosi prvi suvremeni demokratski [[Ustav Republike Hrvatske]] (Božićni Ustav). Sljedeće godine u mjesecu travnju hrvatski predsjednik dr. [[Franjo Tuđman]] donosi odluku o raspisivanju referenduma glede državnopravnog položaja Republike Hrvatske. Dana [[19. svibnja]] [[1991.]] održan je [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendum]] na kojem se ogromna većina hrvatskog pučanstva izjasnila za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.
U dramatičnim danima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], [[Sabor Republike Hrvatske]] jednoglasno je prihvatio ''[[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Rezoluciju o razlazu s Jugoslavijom]]'' na temelju [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|volje građana na referendumu]] i svoje lipanjske ''[[Dan državnosti (Hrvatska)|Odluke o suverenosti i samostalnosti]]''.
 
Iskaz naroda na održanom referendumu ([[plebiscit]]u) predstavlja temelj samostalnosti i nezavisnosti Republike Hrvatske u političkom smislu. Sva državna tijela obvezna su poštivati volju naroda koja je iskazana na plebiscitu pa je stoga Sabor [[25. lipnja]] [[1991.]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] čime je Hrvatska, od tog dana, postala samostalna i nezavisna država.
Predsjednik Sabora [[Žarko Domljan]] tom prigodom je rekao da je [[Hrvatska]] poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Povijesnu rezoluciju pročitao je [[Vladimir Šeks]], potvrđujući da [[Jugoslavija]] kao zajednica država [[raspad SFRJ|više ne postoji]]:▼
 
▲[[Datoteka:ZasjedanjeINA.jpg|mini|Zasjedanje [[sabor|Saboradržavnog Republike Hrvatskesabora]] u podrumu Inine zgrade u Zagrebu, 8. listopada 1991.]]
Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana tzv. Brijunska deklaracija kojom se agresorska JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska (koje su tada već bile nezavisne države) su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem. Do mirnog razilaženja nije došlo zbog upornog odbijanja bilo kakvog dogovora od strane srpskog (jugoslavenskog) vodstva koje je jedino za cilj imalo oružanom agresijom ostvariti [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi [[JNA]] [[Raketiranje Banskih dvora|bombardirali]] su povijesnu jezgru glavnoga grada [[Zagreb]]a, zgradu državnog sabora i [[Banski dvori|Banske dvore]] u kojima je tada bilo smješteno državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća hrvatskog parlamenta održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas je poznato da je sjednica održana u podrumu [[INA|Inine]] zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
 
== Saborska sjednica 8. listopada ==
[[Datoteka:Spomen poloca 08101991.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča ispred zgrade [[INA]]-e u Šubićevoj ulici, u Zagrebu<small>{{citat2|U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM}}</small>]]▼
▲PredsjednikPrvi predsjednik Sabora u Republici Hrvatskoj [[Žarko Domljan]] je tom prigodom je rekao da je [[Hrvatska]] poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. PovijesnuOdluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka rezolucijurazdruživanja pročitao je [[Vladimir Šeks]], potvrđujući da [[SFRJ|Jugoslavija]] kao zajednica država [[raspad SFRJ|više ne postoji]]:
{{citat2|Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.}}
{{wikizvor|Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ}}
Hrvatski je sabor u ''RezolucijiOdluci'' i zasebnim zaključcima naglasio i sljedeće:
:3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
:5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina...
 
Iz zasebnih zaključaka: {{citat2|Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.}}
▲[[Datoteka:Spomen poloca 08101991.jpg|mini|Spomen ploča ispred zgrade [[INA]]-e u Šubićevoj ulici, u Zagrebu<small>{{citat2|U OVOJ ZGRADI HRVATSKI SABOR DONIO JE 8. LISTOPADA 1991. POVIJESNU ODLUKU O RASKIDU DRŽAVNO-PRAVNIH SVEZA S BIVŠOM DRŽAVOM}}</small>]]
Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni [[moratorij]] na ''[[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]]'', koju je Sabor donio [[25. lipnja]] [[1991]]. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi [[Brijunska deklaracija|Brijunske deklaracije]] od [[7. srpnja]], odnosno na zahtjev [[Europska zajednica|Europske zajednice]] kako bi se [[Raspad SFRJ|jugoslavenska kriza]] pokušala riješiti mirnim putem.
 
Na istoj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku ''Odluku o samostalnosti'', 7. listopada 1991., zrakoplovi [[JNA]] [[Raketiranje Banskih dvora|bombardirali su povijesnu jezgru]] [[Zagreb]]a, saborsku zgradu o [[Banski dvori|Banske dvore]] u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas se zna, bilo je to u podrumu [[INA|Inine]] zgrade u Šubićevoj ulici u [[Zagreb]]u.
 
== Poveznice ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dan_Hrvatskog_sabora"