Evolucija čovjeka: razlika između inačica

== Anatomske promjene ==

 

 

[[datoteka:ape skeletons-hr.png|mini|600px|Razlike u kosturu [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikh majmuna]].]]

=== Razvoj mozga ===

 

 

Kod ''Homo sapiensa'', ali i kod drugih vrsta roda ''Homo'', razvio se [[mozak]] puno većeg volumena nego kod ostalih primata. Prosječni volumen mozga kod ''Homo sapiensa'' je 1330 cm³, što je više nego dvostruki volumen u odnosu na mozak čimpanza i gorila.<ref name="Schoeneman">{{cite journal|title=Evolution of the Size and Functional Areas of the Human Brain|author= P. Thomas Schoenemann|journal=Annu. Rev. Anthropol|year= 2006.|volume=35|pages=str. 379.–406.}}</ref>

 

== Migracije ==

[[datoteka:Map-of-human-migrations.jpg|mini|400px|Model ljudskih migracija temeljen na genetskoj divergenciji mitohondrijske DNK<ref>Behar et al. 2008, Gonder et al. 2007, Reed and Tishkoff</ref>. Legenda boja prikazuje vrijeme migracija u tisućama godina.]]

 

[[datoteka:Hominidae.PNG|350px|mini|Rodoslovno stablo živuće òovjekolike majmune: čovjek (rod ''[[Homo]]''), čimpanze i bonoboi (rod ''[[Pan]]''), gorile (rod ''[[Gorilla]]''), orangutani (rod ''[[Pongo]]''), i giboni (četiri vrste porodice [[Hylobatidae]]: ''[[Hylobates]]'', ''[[Hoolock]]'', ''[[Nomascus]]'', i ''[[Symphalangus]]''). Svi osim gibona pripadaju '''hominidima'''.]]

 

 

Sa završetkom sekvenciranja ljudskog genoma i genoma čimpanze, sadašnja je procjena da se sličnost ovih dvaju genoma kreće od 95% do 99%.<ref name=Wood/><ref>Ajit, Varki and David L. Nelson. 2007. Genomic Comparisons of Humans and Chimpanzees. Annu. Rev. Anthropol. 2007. 36:191–209: "Potvrđeno je da su razlike u sekvencama u odnosu na ljudski genom oko 1% u dijelovima koji se mogu precizno usporediti, što predstavlja razliku od oko 35 milijuna parova baza. Otkriveno je oko 45 milijuna nukleotida insercija i delecija karakterističnih za svaku vrstu, povećavajući tako razliku među genomima na oko 4%."</ref><ref>Ken Sayers, Mary Ann Raghanti, and C. Owen Lovejoy. 2012. (forthcoming, october) Human Evolution and the Chimpanzee Referential Doctrine. Annual Review of Anthropology, svezak 41.</ref> Koristeći tehniku tzv. [[molekularni sat|molekularnog sata]] koji procjenjuje vrijeme potrebno za akumuliranje određenog broja divergentnih mutacija između dvije vrste, može se izračunati približni vremenski period u prošlosti u kojem je došlo do razdvajanja dviju vrsta. Giboni (porodica [[Hylobatidae]]) i [[orangutan]]i ( rod ''Pongo'') bili su prve grupe koje su se odvojile od evolucijske linije koje vode do čovjeka, dok su se linije [[gorila]], [[čimpanza]] i [[bonobo]]a odvojile nešto kasnije. Vrijeme divergencije između ljudi i čimpanza procijenjeno je na oko 4 do 8 milijuna godina, za vrijeme kasnog [[miocen]]a.<ref name="Dawkins R. 2004.">Dawkins R. (2004.) "The Ancestor's Tale". Time Tree. 2009.</ref><ref>Ruvolo, M. 1997. Genetic Diversity in Hominoid Primates. Annual Review of Anthropology , svezak 26, (1997.), str. 515.-540.</ref><ref name=Ruvolo1997>{{cite journal |author=Ruvolo, Maryellen |title=Molecular phylogeny of the hominoids: inferences from multiple independent DNA sequence data sets |url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/14/3/248 |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=svezak 14 |issue=broj 3 |pages=str. 248.–265. |year=1997. |pmid=9066793}}</ref>

=== Rod Australopiteka ===

 

 

Rod ''[[Australopithecus]]'' je evoluirao u istočnoj Africi prije oko 4 milijuna godina i proširio se po cijelom afričkom kontinentu, a izumro je prije 2 milijuna godina. U tom je vremenskom razdoblju postojalo više vrsta australopiteka, od kojih su nama poznati ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus sediba]]'' i ''[[Australopithecus africanus]]''. Stručnjaci još uvijek imaju dvojbe da li uvrstiti neke vrste afričkih hominida,kao što je npr. ''[[Australopithecus robustus]]'' i ''[[Australopithecus boisei]]'' u isti rod australopiteka ili u zaseban rod. Ako ih se klasificira kao pripadnike australopiteka, tada ih se mora smatrati podskupinom "krupnih australopiteka", dok se ostali smatraju "gracilim australopitecima".

 

=== ''Homo ergaster'' i ''Homo erectus'' ===

 

Prve fosile ''Homo erectusa'' otkrio je [[Nizozemska|nizozemski]] liječnik [[Eugene Dubois]] [[1891.]] na [[Indonezija|indonezijskom]] otoku [[Java|Javi]]. On je ovu vrstu u početku nazvao ''Pithecanthropus erectus'' na temelju njegove morfologije i smatrao ga je posrednom vrstom majmuna i čovjeka.<ref>{{cite journal|author=Turner W|title=On M. Dubois' Description of Remains recently found in Java, named by him Pithecanthropus erectus: With Remarks on so-called Transitional Forms between Apes and Man|journal=[[Journal of Anatomy and Physiology]]|volume=svezak 29|issue=3. dio|pages=str. 424.–445.|year=1895.|pmid=17232143|pmc=1328414}}</ref> Fosilni ostaci Homo erectusa pronađeni na [[Java (otok)|Javi]] danas su poznati i kao [[Javanski čovjek]]. ''[[Homo erectus]]'' je živio u vremenskom razdoblju od prije 1,8 milijuna do 70 000 godina, što bi moglo ukazivati da je ova vrsta uništena katastrofom izazvanom erupcijom supervulkana Tobe. Međutim, ''[[Homo erectus soloensis]]'' i ''[[Homo floresiensis]]'' preživjeli su istu katastrofu, iako su živjeli u istom razdoblju i na istom području. Rani ostaci ove vrste, od 1,8 do 1,25 milijuna godina, često se klasificiraju kao ostaci odvojene vrste ''[[Homo ergaster]]a'', ili se smatraju podvrstom ''Homo erectusa'', (''[[Homo ergaster|Homo erectus ergaster]]'').

=== Neandertalac i denisovski čovjek ===

 

 

[[datoteka:Neandertaler reconst.jpg|mini|200px|Rekonstrukcija neandertalca tehnikom dermoplastike.]]

== Uporaba alata ==

 

 

[[datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|200 px|[[Oldovansko oruđe|Oldovanski]] kameni alat, najstarije i najjednostavnije od ljudskog kamenog oruđa]]

== Prijelaz na bihevioralni modernitet ==

 

 

Do prije 50 000 – 40 000 tisuća godina uporaba [[kameno oruđe|kamenog oruđa]] se polako i postupno razvijala. Svaka bi faza (''[[Homo habilis]]'', ''[[Homo ergaster]]'', ''[[Homo neanderthalensis]]'') krenula s više razine složenosti od prethodne, ali nakon što se svaka faza pokrenula dalji je razvoj bio spor. [[Paleoantropologija|Paleoantropolozi]] trenutno vode rasprave da li su ove vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] imale neke od mnogih kulturalnih karakteristika i karakteristika u ponašanju tipične za moderne ljude, kao npr. [[jezik]], složeno simboličko razmišljanje i tehnološku kreativnost. Prethodne su vrste roda ''Homo'' naizgled bile kulturalno konzervativne, te su se držale jednostavnih [[tehnologija]] i jednakih obrazaca potrage za hranom kroz vrlo duga vremenska razdoblja.